Joga i samkija filozofija

14. January 2021.
Prema samkija filozofiji pojavni svet i gune ne mogu postojati jedan bez drugog. U različitom stepenu gune su prisutne svuda u univerzumu, uključujući naše telo, um, intelekt i ego.
137216212_3829485870446954_7331012612175843693_o

Tri gune su satva, radžas i tamas.

Satva opisuje smiren i jasan um, osećaj celovitosti i ispunjenja. Iz ovog stanja svesti ispoljavamo smirenost, ali u ovom stanju svesti, kao što kaže Ajengar, ne trčimo za autobusom.

Radžas je kvalitet požude i ovo stanje uma uslovljeno je potrebama i obrascem razmišljanja kroz kategorije dobitka/gubitka. Radžas uključuje akciju, dinamičnost i stimuliše nas na konkretna dela koja činimo sa strašću i uzbuđenjem.

Tamas odražava konfuzan um koji vodi ka neodlučnosti, letargiji i apatiji. Uključuje osećanja kao što su beznadežnost i bespomoćnost. Ali, s druge strane omogućuje da se smirimo, opustimo i obnovimo svoju energiju kroz odmor i san.

Sve tri gune su prisutne u životu svakog od nas u izvesnoj meri i formiraju naše stavove, prirodu i potencijale. Ove tendencije ne treba gledati ni kao dobre ni kao loše, već kao pokazatelje kako se osećamo unutar sebe i kako stupamo u interakciju sa drugima. Zdrava ravnoteža života podrazumeva sve tri gune. Npr., bez tamasa nikada ne bismo spavali, bez radžasa, ne bismo se nikad kretali a bez satve ne bismo svojim mirom obasjali svet.

Koncept guna je model i korisno sredstvo za analizu i razumevanje naših obrazaca razmišljanja i emocija i može se direktno primeniti na našu praksu joge i na naše podučavanje joge.

Možemo da postanemo svesniji ravnoteže guna obraćanjem pažnje na tendencije koje se pojavljuju tokom vežbanja joge. Kada posmatramo sebe tokom prakse joge, imamo priliku da uočimo svoje mentalne i emotivne tendencije i da uočimo manifestacije i dominaciju guna iz trena u tren. Postavimo sebi i učenicima pitanja kao što su: Gde je prisutna senzacija? Kako se dah kreće? Gde je pogled? Šta čujemo? Koji je obrazac misli ili osećanja prisutan? Da li se neka senzacija češće pojavljuje u nekoj određenoj asani a u nekoj drugoj ne?

Joga teži satvičkom stilu života, ali kao cilj ima da prevaziđe sve gune, kako bi se prevazišao materijalni svet i kako bismo se ujedinili sa apsolutom.

Prema samkija filozofiji pojavni svet i gune ne mogu postojati jedan bez drugog. U različitom stepenu gune su prisutne…

Posted by Ganesha on Thursday, January 14, 2021

Autor: Tijana Žarković, učitelj vinjasa joge

Izvor: Facebook stranica Joga studija Ganesha

Click