Na nedavno održanom, 23. Liburnia Film Festivalu u Opatiji, Vidin Ernest Marinković je razgovarao s Danielom Bukumirovićem, novinarom, urednikom, dokumentaristom i producentom, te svakako jednim od najboljih poznavaoca medijskog sektora u Srbiji i regiji. Daniel je karijeru započeo na Radiju B92 prateći prosvjede i rat na Kosovu, gdje je suproducirao svoj prvi dokumentarac, a 2004. je osnovao prvu srpsku online redakciju Mondo. Bio je i voditelj sadržaja za Vice Media u regiji, a danas je Digital Content Creator u United Grupi te kolumnist mladog i borbenog lista i portala Radar.rs. O izazovima i stanju medija u Srbiji danas, o mogućim ishodima narodne pobune protiv vlasti, o tome zašto je dokumentarni film važniji nego ikad – za VIDA art govori Daniel Bukumirović.

Sagorijevanje je doživjelo barem jednom ili više puta 57,9 posto ispitanih. Oko 40 posto njih je reklo da je doživjelo barem jednom mobing. Petnaest posto ispitanih smatra da ima mentalne smetnje, ali se nisu obraćali stručnjaku za pomoć, kaže socijalni psiholog o istraživanju o mentalnom zdravlju novinara u Bosni i Hercegovini

Nikodim je bio mlađa i apgrejdovana verzija posrnulog patrijarha, osvedočeni prijatelj i rado viđen gost šibenskog festivala levice Fališ. I tako sve do ove godine, kada je u program šibenskog levičarskog festivala uvrštena promocija Documentine knjige “Srebrenica, trideset godina poslije”, a za jednog od promotora pozvan Dinko Gruhonjić

Izvor: Lupiga „Dobro došli u naš lijepi Šibenik, Šibenik koji daje novac onima koji ne vole niti Šibenik, niti Hrvatsku, nažalost, niti nas Hrvate. Mi znamo zašto smo svi ovdje, pokraj Uprave našeg grada. Mi smo ovdje jer volimo naš Šibenik i našu Hrvatsku. Mi smo ovdje jer našem gradu i našoj domovini želimo sve […]

Optužili su me da sam mizoandrična, da mrzim muškarce, ali ne želim uopšte da odgovaram na to pitanje. Uopšte ne treba da ulazimo u raspravu sa fašistima, i tu levica greši, kazala je makedonska spisateljica Rumena Bužarovska u emisiji U pravom licu Vide TV

Rijetko kada se osjećaju tako snažne vibracije kao što smo imali priliku doživjeti protekli vikend u Jasenovcu i Pakracu.

Radimo sa porodicama Albanaca, Srba, Roma, Bošnjaka… I pored toga što su preživele, porodice imaju snage da jedne sa drugima razgovaraju, da idu napred, kažu Nataša Božilović i Mergim Memović iz Resursnog centra za nestala lica u Prištini

Da joj smrtna ura nje bila odzvonila na pragu dobi za umirovljenje, Mira Furlan bi prije pet godina proslavila svoj platinasti, 70. rođendan. Ovako, ostaju bar uspomene na velebno i glumačko i spisateljsko djelo njezino

Živo je čudo da se ijedan čovjek koji piše, u Srbiji, a bogme u cijeloj nekadašnjoj Jugoslaviji, spasi da ga ne zapadne koja od nagrada iz Čudićeva registra. No je još veće čudo kako je, prema istraživanju samoga Čudića, većina nagrada zapala svega dvadesetak autora. Kruženje nagradive materije u društvu!

Naš gost slovi za jednog od najistaknutijih teoretičara nacije i nacionalizma u svijetu. Profesor je sociologije na University Collegu u Dublinu, član je Irske Kraljevske akademije i vanjski član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Osim nacijom i nacionalizmom, bavi se fenomenom rata i organiziranog nasilja. Njegove knjige prevedene su na 14 svjetskih jezika, objavio je preko stotinu znanstvenih članaka, za svoj rad dobio je niz prestižnih međunarodnih nagrada. Iako je riječ o čovjeku koji je u znanost zakoračio sa zagrebačkog sveučilišta, sociologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o Siniši Maleševiću i njegovom radu šira hrvatska javnost zna malo ili ništa. Šteta, jer malo edukacije o nacijama, nacionalizmu i organiziranom nasilju ovom društvu zasigurno ne bi škodilo.