“Od prvog dana je krenulo sa potiskivanjem dramatičnosti tog užasa koji se dogodio u ‘Ribnikaru’, Duboni i Malom Orašju od strane vlasti, i to se nastavlja do danas. A razgovor je uvek lekovit i suočavanje sa tim zlom može pokazati ispravan put šta treba korigovati u društvu da se to nikada ne ponovi”, ocenio je za N1 predsednik ANEM-a Veran Matić, povodom godišnjice masovnih ubistava u Srbiji pre tri godine.

Branko Milanović, ekonomist, povodom gostovanja u sklopu pripremnog programa Subversive Foruma: Verovanje da će se limitiranjem ekstremnog bogatstva limitirati uticaj ekstremnih bogataša na politički život, vera je u eksternaliju. Ne oporezujete najbogatije samo da biste uzeli taj novac i predali ga nekom drugome, nego to radite jer takva centralizacija novca vodi ka centralizaciji moći. Neoliberalizam je bio koherentna doktrina privatizacije i deregulacije na domaćem i na međunarodnom planu. Taj međunarodni plan više je sada merkantilistički.

Prošle bezmalo dve nedelje od izbora u Mađarskoj, a o diverziji na gasovodu ćute vojska i policija, ćuti general-potpukovnik Đuro Jovanić, ćuti zvanična Srbija: kao da su u Kanjiži pronađena dva paketića vlažnih maramica pored odvodne cevi u javnom zahodu, a ne dva paketa plastičnog eksploziva pored ključne gasovodne cevi između Srbije i Mađarske!

Američko-srpski profesor ekonomije Branko Milanović jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za pitanja ekonomskih nejednakosti. Donosimo njegovo predavanje i razgovor koji su s njime vodili Stipe Ćurković i Mislav Žitko u sklopu najavnog programa Subversive Foruma u galeriji Lauba u Zagrebu. U središtu predavanja i razgovora je Milanovićeva posljednja knjiga “Velika globalna transformacija”.

Kada se kontekst ukloni, ostaje tek ledeni prizor umirućeg 84-godišnjaka. Iskorači li iz nametnutih moralnih okvira, čovjek jedino može poželjeti da se “iscrpljeni general” Mladić nekim čudom zdravstveno oporavi – makar uz pomoć međunarodnoga liječničkog konzilija – e kako bi u haškoj rupi trunuo što duže

Svjedočanstva preživjelih logoraša Jasenovca otkrivaju brutalnu stvarnost djetinjstva provedenog u logoru. Priče o gladi, strahu i gubitku najbližih i danas su snažno upozorenje. 81. obljetnica proboja logoraša, prošla je uz poruke o važnosti kolektivnog sjećanja i odgovornosti društva da se takve tragedije nikada ne zaborave. Više pogledajte u priči Marina Veršića.

To je učinjeno s ciljem da se izvrši pritisak na uređivačku politiku i na kritičko novinarstvo. Natječajno oštećenje Novosti potrebno je sagledati i u kontekstu povrede slobode izražavanja, osobito povrede slobode medija, naglasila je pučka pravobraniteljica na okruglom stolu o financiranju manjinskih medija, na koji predsjednik Savjeta nije došao

Premda razumijemo Vašu odluku, ne možemo je prihvatiti bez dubokog žaljenja, jer Vaš odlazak za naše porodice znači gubitak čovjeka koji je ovo pitanje doista razumio, i koji je za njega zaista mario, napisala je predsjednica Udruženja „Protiv zaborava“ Marica Šeatović

“Ustaški teror i genocid – primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine”; SNV i Profil, 2025. (1/2): Ustaški teror u NDH eskalirao je početkom svibnja 1941., kada su u samo dvije noći na mnogim mjestima u Hrvatskoj i BiH ubijene prve grupe Srba. Početkom svibnja odlučeno je i da će biti likvidirani Srbi u Glini. Osim masovnog hapšenja svih Srba Glinjana, čini se da je na povjerljivom ustaškom sastanku određena i lokacija zemljišta “na kome bi se pokopali Srbi”

Zahvaljujući izvješću pučke pravobraniteljice, konačno smo saznali kojih je 40 tekstova Savjet za nacionalne manjine “ocijenio nedozvoljenima” pa Novostima za 2025. uskratio trećinu sredstava. Čak 37 čine kolumne Viktora Ivančića, gotovo sve koje je 2024. objavio u Novostima, jedan je tekst Ivice Đikića, a dva Hrvoja Šimičevića