Đorđe Matić (Zagreb, 1970.) cijenjeni je i čitani pisac, stalni suradnik tjednika Novosti, časopisa Prosvjeta i drugih medija u Hrvatskoj i regiji. Autor knjiga poezije, proze, kritika i eseja, Matić je živio i radio u Italiji i duže vrijeme u Nizozemskoj, u Amsterdamu, a skrasio se u istarskom Poreču. S Vidinim Ernestom Marinkovićem razgovarao je o tome što su kriteriji vrijednosti kulture sada i ovdje, kada društva nastala raspadom Jugoslavije idu većinom sve desnije, ali i o tome što su i kome rock ‘n’ roll i pop-glazba uopće značili u bivšoj državi, a što znače sad kad se čitavo društvo ubrzava više nego što se ikad moglo naslutiti.

U viralnoj objavi na društvenoj mreži X, koja je prikupila 1,3 milijuna pregleda, dijeli se video koji prikazuje veliku masu ljudi na prosvjedu tijekom noći, osvijetljenu svjetlima mobitela (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). Sniman je s visine, a vidljive su i srpske zastave. Videu je dodan tekst na engleskom: „Prosvjed u Beogradu“, potom „1 370 000 ljudi“ te „svijet mora ovo vidjeti“.

Naš gost je u svojoj 16 godini postao vojnik, pripadnik takozvane Branimirove osječke bojne. Bio je krunski svjedok na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku. Ime mu je Krunoslav Fehir i njegova je zasluga što je javnost imala priliku doznati kakva su se nečovještva tamo događala. Kad je Fehir olakšao savjest i ispričao sve što zna o mučenju i ubijanju nevinih Osječana, njegova kalvarija nije završena. Ona još traje, baš kao i suđenje Branimiru Glavašu za ratni zločin na koji je naš sugovornik ukazao. Krunoslav Fehir je nedavno pušten iz zatvora u Srbiji, gdje su mu također sudili, nakon što je uhićen i priveden na graničnom prijelazu Bajakovo. Susreli smo se u Osijeku, govorio je o danima provedenim u beogradskim zatvorima, o ocu koji ga je kao dječaka odveo u rat, o Branimiru Glavašu, osječkom odredu smrti i zločinima koji su mu obilježili život.

Adolf Hitler nije počinio samoubojstvo nego se spasio i podmornicom pobjegao u Južnu Ameriku gdje je nastavio živjeti. Josip Broz Tito nije bio sin zagorskih seljaka nego podmetnuti ruski princ. Johna Fitzgeralda Kennedyja ubili su Rusi, odnosno Kubanci, odnosno CIA. To su samo neke od najpoznatijih teorija zavjere, a o tome što su teorije zavjere, kako i zašto nastaju i tko ih širi, Hrvoje Klasić u 56. epizodi Kontrapovijesti razgovara s politologom Nebojšom Blanušom, profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Koja je razlika između zavjera koje su u povijesti bile stvarne i teorija zavjere koje su bile posve neopravdane?

U Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu protekli tjedan organizirani su još jedni Međunarodni savjetodavni dani u suradnji s Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje iz Srbije. Osiguranicima je pružena konkretna pravna informacija i pomoć nužna za ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava susjedne države. Više pogledajte u prilogu Vlatke Koren.

Neviđena svirepost i jedan od najvećih ustaških zločina nad srpskim civilima u Drugom svjetskom ratu zbio se 21. prosinca 1941. u Prkosu Lasinjskom. Iz okolnih mjesta ondje su dovedeni i pogubljeni 1500 staraca, žena i djece. Bila je to odmazda za diverziju na žandarmerijsku bazu u Pisarovini. Pokolj je osobno naredio Ante Pavelić. Bila je to najava užasa što će u NDH za civilno stanovništvo, isključivo zbog druge etničke i vjerske pripadnosti, uslijediti. Više pogledajte u prilogu Vlatke Koren.

Hrvatskoj zajednici će biti dobro u Srbiji ako je dobro svim građanima Srbije, jer vjerujemo da samo ravnopravni zajedno možemo ići prema boljoj budućnosti u zajednici evropskih zemalja gdje nam je svima mjesto, poručila je predsjednica HNV-a u Srbiji i zastupnica u Saboru Jasna Vojnić

Predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija i član Stalne radne grupe za bezbednost novinara Veran Matić izjavio je, komentarišući eskalaciju napada na novinare, da se “poslednjih godinu dana ovde događa hibridni napad iz svih oružja”.

Autor: Boris Pavelić, Izvor: Lupiga.com Na društvenoj mreži X nedavno je objavljen kratki video na kojem se vidi stara snimka današnjeg čelnika srpske zajednice u Hrvatskoj, Milorada Pupovca. Video prati komentar: „Pupovac ’91. spominje tkz Hrvatsku…“ (arhivirano ovdje, dostupno ovdje). Video traje 25 sekundi, a u gornjem desnom kutu snimke piše: „Knin, 15. 04. 1991.“ Snimka pokazuje Pupovca kako pred […]

Čini mi se da mladi mnogo lakše nego mi stariji hendluju to brutalno nasilje kome su zapravo mnogo više izloženi nego ostali građani. Ukoliko vlast u Srbiji nastavi s ovim stepenom represije, ja bih o protestu govorila kao o obliku pokreta otpora, zato što je to već toliko artikulisano u odnosu na vlast koja se rascepila od ostatka društva, kaže profesorica na Odsjeku za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu