Američko-srpski profesor ekonomije Branko Milanović jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za pitanja ekonomskih nejednakosti. Donosimo njegovo predavanje i razgovor koji su s njime vodili Stipe Ćurković i Mislav Žitko u sklopu najavnog programa Subversive Foruma u galeriji Lauba u Zagrebu. U središtu predavanja i razgovora je Milanovićeva posljednja knjiga "Velika globalna transformacija".

Svjedočanstva preživjelih logoraša Jasenovca otkrivaju brutalnu stvarnost djetinjstva provedenog u logoru. Priče o gladi, strahu i gubitku najbližih i danas su snažno upozorenje. 81. obljetnica proboja logoraša, prošla je uz poruke o važnosti kolektivnog sjećanja i odgovornosti društva da se takve tragedije nikada ne zaborave. Više pogledajte u priči Marina Veršića.

Hladno more, jaka bura i snažna vjera. U Karinu je i ove godine održano Bogojavljensko plivanje za Časni krst. U more su ušli mladi i stariji, muškarci i žene, vođeni zajedničkim ciljem - očuvanjem tradicije i zajedništva. Više pogledajte u prilogu Perine Pribilović.

Svečana zagrebačka pretpremijera nestrpljivo iščekivane „Svadbe“, filmske komedije redatelja Igora Šeregija, protekla je u velikom slavlju i dobrom raspoloženju, a kako i ne bi kad je još prije početka prikazivanja u kinima samo u Hrvatskoj prodano nevjerojatnih 60.000 ulaznica. Stoga je pretpremijera u CineStaru u Branimirovoj tražila projekcije u čak 13 dvorana, a to je tek početak filmskog putovanja regijom. Glumačka ekipa predvođena Reneom Bitorajcem Vidinom je Zoranu Stajčiću otkrila sve o nastanku filma i dobroj kemiji na setu.

Unazad dvije godine, Srpsko narodno vijeće je uz podršku Vlade RH diljem zemlje otvorilo 15-ak Srpskih kulturnih centara, posvećenih očuvanju i njegovanju jezika i tradicije, kulture i običaja. Otkako su otvoreni, SKC-e su političari desnog spektra nazivali obavještajnim centrima i mjestima širenja antihrvatske politike, a bili su i poprišta napada crnokapuljaša na kulturne manifestacije Srba prošlog novembra. No, što ovi prostori zaista znače za lokalnu i širu zajednicu, za Srbe u Hrvatskoj i sve građane Hrvatske, kako se koriste i kakve događaje udomaćuju, pogledajte u reportaži Milene Žarković.

2025. bila je godina velikih prevrata u odnosu hrvatskoga društva prema zajednici Srba. U drugom dijelu godine, nakon Thompsonovog koncerta u Zagrebu, normalizirao se ustaški pozdrav, kojim su se služili čak i neki političari u Saboru. Najviši zakonodavni dom bio je i domaćin revizionističkim skupovima o jasenovačkom logoru, da bi sve kulminiralo u studenom, nasilnim prijetnjama na dva događaja u organizaciji SKD "Prosvjeta", u Splitu i Zagrebu. U vrijeme novih početaka i odluka, zapitajmo se kakvu Hrvatsku želimo u nadolazećoj 2026. godini.

U samo godinu dana Srbi su u Trstu kupili gotovo dvije tisuće nekretnina. Cijena četvornog metra u tom je gradu niža nego u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Isprva su stanove najčešće kupovali kao investiciju, no posljednjih se mjeseci sve više njih odlučuje na trajno preseljenje u ovaj talijanski grad. Mnogi biraju naselje koje, zbog velikog broja Srba, već nosi nadimak – Mala Srbija. Oni koji ondje žive kažu da se osjećaju kao kod kuće, zahvaljujući snažnoj povijesnoj zajednici Srba u Trstu, koja im je u naslijeđe ostavila školu, crkvu i palače na samom Ponte Rossu.

Đorđe Matić (Zagreb, 1970.) cijenjeni je i čitani pisac, stalni suradnik tjednika Novosti, časopisa Prosvjeta i drugih medija u Hrvatskoj i regiji. Autor knjiga poezije, proze, kritika i eseja, Matić je živio i radio u Italiji i duže vrijeme u Nizozemskoj, u Amsterdamu, a skrasio se u istarskom Poreču. S Vidinim Ernestom Marinkovićem razgovarao je o tome što su kriteriji vrijednosti kulture sada i ovdje, kada društva nastala raspadom Jugoslavije idu većinom sve desnije, ali i o tome što su i kome rock 'n' roll i pop-glazba uopće značili u bivšoj državi, a što znače sad kad se čitavo društvo ubrzava više nego što se ikad moglo naslutiti.

Naš gost je u svojoj 16 godini postao vojnik, pripadnik takozvane Branimirove osječke bojne. Bio je krunski svjedok na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku. Ime mu je Krunoslav Fehir i njegova je zasluga što je javnost imala priliku doznati kakva su se nečovještva tamo događala. Kad je Fehir olakšao savjest i ispričao sve što zna o mučenju i ubijanju nevinih Osječana, njegova kalvarija nije završena. Ona još traje, baš kao i suđenje Branimiru Glavašu za ratni zločin na koji je naš sugovornik ukazao. Krunoslav Fehir je nedavno pušten iz zatvora u Srbiji, gdje su mu također sudili, nakon što je uhićen i priveden na graničnom prijelazu Bajakovo. Susreli smo se u Osijeku, govorio je o danima provedenim u beogradskim zatvorima, o ocu koji ga je kao dječaka odveo u rat, o Branimiru Glavašu, osječkom odredu smrti i zločinima koji su mu obilježili život.