Ozbiljan je, ali ponešto manji problem to što predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga ne zna gdje se nalaze natječajni kriteriji i koji je njihov sadržaj, kao i činjenica da u slučaju Novosti nisu do kraja provodili vlastite kriterije. Puno je veći skandal da su Novosti ostale bez dijela sredstava baš zato što su poštivale propozicije natječaja

Prije više od dva stoljeća, rodila se ideja o osnivanju srpske škole u Zagrebu. Prva pravoslavna škola otvorena je krajem 19. stoljeća. Kroz godine mijenjala je adrese, učitelje i učenike, ali nikada nije prestala njegovati prosvjetu i duhovnost. Ujesen 2005. godine, na inicijativu pokojnog mitropolita Jovana, otvorena je Srpska opšta pravoslavna gimnazija Kantakuzina Katarina Branković u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici. Gimnazija se 2011. godine iz Bogovićeve seli u novu zgradu na zagrebačkom Svetom duhu.

Izvor: Novosti Samostalnom srpskom tjedniku Novosti većinskom odlukom Savjeta za nacionalne manjine na sjednici održanoj 24. travnja smanjena su sredstva za 35 posto u odnosu na prošlu godinu. Konkretno, lani je Novostima Savjet dodijelio 610 tisuća eura, a ove godine 400 tisuća. Takva odluka na tragu je zahtjeva Domovinskog pokreta koji traži potpuni prestanak proračunskog financiranja Novosti. […]

Premda je realno prihvatiti ocjene da je pozitivno što je kolona u Jasenovcu bila objedinjena, takvu harmoniju nužno je narušiti bjelodanom činjenicom: dok javno komemorira žrtve ustaškog terora, izvršna vlast pozadinski se bavi poništavanjem stvarnih razmjera njihova stradanja

Milinko Čekić i Slavko Milanović danas imaju 88 godina. S pet i šest godina dovedeni su u Jasenovac. Njihova potresna svjedočanstva o najvećem ustaškom logoru podsjećaju kakve se takve politike ne smiju ponavljati. Istodobno, iako je jedan od najjačih partizanskih antifašističkih pokreta stao na kraj ustaškom režimu, bivši predsjednik Stjepan Mesić kaže kako ne shvaća da još postoje oni koji nemaju empatije za jasenovačke žrtve nego se svrstavaju uz zločinački režim NDH. Više pogledajte u prilogu Marina Veršića.

Osamdeseta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncetracijskog logora obilježena je u utorak u Jasenovcu komemoracijom pod nazivom “80 godina, 80 sudbina”. Okupio se cijeli državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina i antifašista te preživjeli zatočenici koji su odali počast žrtvama ustaškog režima. Ovog puta bez podjela i u jednoj koloni. Više pogledajte u prilogu Maše Samardžije.

Naš gost je politolog i avanturist. Bivši vaterpolist, koji se bavi ekstremnim sportovima i organizira pustolovne utrke. Ljubav prema prirodi i pustolovinama svojedobno ga je odvela na područje gdje se od sredine svibnja pa do sredine lipnja 1943. godine odvijala naša najznamenitija bitka II Svjetskog rata – Bitka na Sutjesci. Teško prohodni putevi i staze Šimuna Cimermana su odveli u prošlost, u vrijeme velike bitke. Prepješačio je sve pravce kojim su marširale partizanske jedinice i na koncu napisao fascinantnu knjigu: Bitka na Sutjesci – pakao u raju.

“U Jasenovcu smo jeli travu i glodali kožu s kaiša”, kazao nam je Dragomir Madžar koji je kao dječak od 13 godina odveden u najzloglasniji ustaški logor zajedno s majkom, bratom i sestrom. Njegovo svjedočanstvo donosimo uoči 80. obljetnice proboja zatočenika iz logora Jasenovac.

Negiranje genocida nad Srbima, što je postao i službeni narativ vlasti, samo je jedna od ružnih manifestacija te prljave rabote, rekao bih i najgora. Iskreno, nije me briga tko će biti novi ravnatelj JUSP-a, jer tko god bude, bit će lutka na koncu, marioneta ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek i, naravno, premijera Andreja Plenkovića, kaže povjesničar, autor nedavno ponovo objavljene, proširene knjige “Jasenovac”

Bila je radost na dvije noge, sa dvije ruke i vedrim licem pod kapama kojima je teško znati broja. Plela je kape raznih boja, a još više je plela čarobne ojice, naplete od raznobojnih konaca kojima je ukrašavala svoju glavu, svoje kape i mahrame. I glave drugih žena. Bila je feministica, nepopustljiva i nepotkupljiva. A blaga i čista duša