Javni servis22. June 2020.
Dok je crnogorski predsjednik EU diplomatama tvrdio kako je “vladajuća struktura uvijek bila spremna za dijalog sa opozicijom oko izbornih uslova, ali ne i da dozvoli neodgovorno ponašanje i dovede u pitanje funckionalnost države”, njegova partijska hobotnica je završavala operaciju u Budvi
Beta-ercr2bl7vt-1280x723.jpg
Javni servis22. June 2020.
Politikom koju vodi Trampovova administracija se udaljava od EU, pritiska Kosovo i ignoriše urušavanje demokratije u Srbiji, piše Njujork tajms u analizi o pristupu američke administracije prema problemu Kosova. Novinari Tajmsa navode da su presdsednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači, u dogovoru sa specijalnim izaslanikom Bele kuće Ričardom Grenelom, postigli tajni sporazum o Kosovu koji uključuje i ideju o korekciji granica.
maxresdefault-1.jpg
Javni servis21. June 2020.
U 385. emisiji Slobodno srpski gostovao je politički analitičar Fadilj Ljepaja. U intervjuu Budimiru Ničiću on je rekao da predsednici Kosova i Srbije, Hašim Tači i Aleksandar Vučić, više ne veruju, kako je kazao, evropskom procesu na Balkanu i da su zbog toga krenuli da dijalog pokrenu sa one tačke, sa koje može da se pokrene.
e8565cbda639bde862dd31fcfb385082-1280x853.jpg
Javni servis20. June 2020.
Ništa se, suštinski, ne zna o tom Vašingtonskom sastanku i njegovoj pripremi, odnosno pregovorima koji će se tamo voditi. U toj opštoj zabuni, nameće se utisak da su mu vodeći principi odsustvo svake transparentnosti, zamagljivanje stvarnosti i licemerstvo. Dok Grenel – ponovo – insistira da će se prvenstveno pregovarati o ekonomskim temama i da sastanak nema za cilj neki sveobuhvatni sporazum, predsednik Tači, pak, najavljuje veliki sporazum. Ta protivrečnost budi strah na Kosovu i u Evropi da iza inicijative ne stoji novi pokušaj "guranja" nekog sporazuma o razmeni teritorije, piše u autorskom tekstu za RTV Kim Bodo Veber iz berlinskog Saveta za politiku demokratizacije (DPC).
vladimir-gligorov-mcb-1280x850.jpg
Javni servis20. June 2020.
Sasvim je svejedno da li bojkot nazovete protestom ili politikom, nije reč o individualnoj odluci da se ne glasa jer nema za koga ili iz etičkih razloga. Da bi se izbori bojkotovali, potrebna je mobilizacija. A da bi uskraćivanje glasa ne naprosto političkoj ponudi već vlasti, kogod da je formira posle izbora – da bi zajedničko uskraćivanje glasa, što je bojkot, imalo smisla, potrebno je da se veruje da će taj glas biti vredan posle izbora u toj meri da će vlasti rizikovati slobodne izbore koje bi mogle da izgube.