Zabluda je da ozbiljne stranke traže da vide šta narod hoće, pa onda to pretoče u svoju strategiju, kao i da plaćaju za izmišljena istraživanja, ali je istina da traže najbolje načine da objasne svoju strategiju i pri tome pridobiju birača.
Putinova agresija na Ukrajinu odlično je legla ljubiteljima teorija zavere u trenutku kada smo počeli da izlazimo iz pandemije i vraćamo se u normalniji život.
Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, koji je na novoj dužnosti u Beogradu proveo svojih prvih mesec dana, ocenio je u intervjuu za Glas Amerike da SAD i EU očekuju da se Srbija priključi sankcijama Rusiji, ali da Beograd sam odlučuje o tome i da nema pritisaka.
Kada živopisni poslanik vladajuće stranke i čovek burne političke istorije Dragan Šormaz izjavi da je „vreme da Srbija dobije proevropsku vladu“ tako što će on, Šormaz, postati član takve vlade, to možda zvuči zabavno i smešno. Ima vladajuća stranka takvih „zabavljača“ na skoro svim tačkama ideološkog i geopolitičkog spektra, što je sasvim u skladu s njenom eklektičkom naravi.
Drugi put s Goranom Bogdanom road-intervju preko mobilnog, ovog puta na relaciji Istra – Zagreb, a malo je falilo da se ni tako ne desi. Nije da on neće da izađe u susret novinarima. Naprotiv, ali čak i da vam ne kaže da je u stisci s vremenom, jasno vam je kad mu čujete glas da je u gužvi.
U jednom od prethodnih brojeva Novog magazina (od 24. marta) izložio sam kratak pregled uspona i krize liberalne demokratije na globalnom nivou. Opisana su tri talasa demokratizacije koji su počeli da se šire svetom od 1828. godine. Treći talas demokratizacije zahvatio ja najpre južnu Evropu i vratio je demokratiju u Grčku posle pada režima hunte 1974. Ovaj talas je kasnio u zemljama bivše Jugoslavije, u kojima su sve tek 2000. godine dobile demokratski izabrane vlade.
Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je da li će predsednik Srbije Aleksandar Vučić morati da uvede sankcije Rusiji. Sagovornici su bili Filip Ejdus, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, i Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji.
Do 24. februara svet je živeo u poretku nastalom 1989. padom Berlinskog zida, u bezbednosnoj situaciji koju su prihvatale sve strane. Teško je predvideti sve posledice ruske invazije u Ukrajini, ali je u toku prestrojavanje sveta, a Srbija ne sme da dozvoli da bude izolovano ostrvo u toj novoj geopolitičkoj realnosti, kaže Ivan Vejvoda za Novi magazin.
Lijevo-liberalna i građanska opozicija uglavnom je šutke promatrala kako će se Vučićeva naprednjačka vlast iskobeljati iz situacije u kojoj se našla zbog rata u Ukrajini. Rijetki su među njima tražili da Srbija smjesta prekine sve odnose s Rusijom i svrsta se uz EU.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije