Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta u ovogodišnji izvještaj o Srbiji ugradio je zahtjev Beogradu da hitno uvede sankcije Rusiji, a prvi put su u službene dokumente upisali i da pregovori Beograda i Prištine moraju završiti sporazumom koji će biti "zasnovan na međusobnom priznanju".

Unatoč ovisnosti o ruskim energentima i ruskom pravu veta na članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama, i najgorljivijim srpskim rusofilima sve je očitije da Srbija bez Europske unije nema budućnosti. Srbija nema kud nego vezati se za Europsku uniju, pa i po cijenu slabljenja i kidanja veza s Rusijom.

O Bruxellesu i međunarodnoj zajednici ovisi kada će Srbija ostati bez ruskih energenata. Ekonomski pritisci EU-a tjeraju Srbiju da što prije konstituira novi parlament i formira vladu jer više nije pitanje hoće li uvoditi sankcije Rusiji, nego kako će spašavati vlastitu energetsku kožu.

Umjesto uvođenja sankcija Rusiji, koje se nametnulo kao udarna postizborna tema oko koje se vrte i svi razgovori o sastavljanju nove parlamentarne većine i izbora buduće vlade, američki ambasador je kao ključnu temu za razmišljanje Srbiji stavio članstvo u NATO-u.

U pojedinim medijima je bilo špekulacija o tome da će DSHV dobiti poziv da sudjeluje u radu nove srbijanske Vlade, no o tome izravnih razgovora do sada nije bilo. A hoće li nakon takvih razgovora oni imati pozitivan ishod, ovisit će o programskim sadržajima agende nove Vlade, tj. da su sukladni našoj predizbornoj i uopće političkoj platformi.