Na jednoj od najčistijih evropskih reka, Gradac u zapadnoj Srbiji, nestaju vidre, obalu guši divlja gradnja, septičke jame mogu se videti nadomak vodozahvata.
Dugogodišnja represija protiv eko-aktivizma u SAD-u i ostatku svijeta ovih je dana ušla u novu fazu zahvaljujući potvrdi drakonske zatvorske kazne američkoj klimatskoj aktivistkinji koja je optužena zbog sabotaže naftovoda, ali i "omogućavanja terorizma", iako na meti akcije u kojoj je sudjelovala nije bilo državno nego privatno vlasništvo.
U poslednjih nekoliko godina, kompanije iz različitih evropskih zemalja konkurišu za otvaranje vetroparkova u Srbiji. Interesovanje za ovu oblast ne kriju ni Rusija i Kina.
Početak 21. veka obeležile su globalne težnje ka postepenom ukidanju lakih plastičnih kesa, a sve kroz konvencije i zakone koji ograničavaju upotrebu istih. Dve najpopularnije metode postepenog ukidanja laganih plastičnih kesa su naplate za upotrebu istih i potpune zabrane.
„Zbog klimatskih promena skratiće se period između dve ekstremne godine. Ekstremni požari neće biti na svakih pet godina, nego otprilike na svake tri godine i tako će se taj period skraćivati, a požarna sezona će da se prolongira. Mislim da nemamo razvijenu svest o opasnosti koja nam preti“, rekao je u intervjuu za CINS profesor Šumarskog fakulteta Slobodan Milanović.
Zagađenje vazduha u Srbiji već nekoliko godina unazad predstavlja hronični problem koji je iznedrio respiratorna oboljenja kod velikog broja dece. Od „Protesta za bezbedan vazduh“, preko blokada puteva i saobraćajnica širom zemlje i demonstracija koje su se prelile i u ovu godinu, borba za zdravu životnu sredinu u Srbiji ne jenjava. O ovom problemu za Danas je govorio Bruno Pozi, regionalni direktor Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).
Verovatno vam nikada ne bi palo na pamet da postoji neka zajednička nit između stakla, metala, drveta, plastike, tekstila ili nafte. Zaista, izgleda nespojivo. Ipak, postoji spona – sve to nekada završi kao otpad.
„Često se žalimo na to da su nam kontejneri razbacani, da ima đubreta na sve strane. Komunalnog otpada prosečni stanovnnik emituje maksimalno 300 Kg u toku godine. Znači ono što vidimo i što nas nervira toga emitujemo 300 Kg, a ugljen-dioksida (CO2) za energiju koju potrošimo četiri tone. Više od 10 puta emitujemo CO2, u odnosu na komunalni otpad“, navodi za CINS Vladimir Đurđević.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije