Neka nervoza uhvatila je stratege neke moguće lavovske izborne pobede vladajuće strukture kad se odlučila na “kupovinu” glasova na račun budžeta i javnog duga koji ćemo svi morati peglati u narednim godinama.
Lik i delo osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali i slavljenje nacističkog kolaboracioniste Aćif efendije, imaju isti zadatak i cilj: fašizaciju društva i stvaranje atmosfere mržnje prema “onim drugima”, a iole pristojno društvo neće biti moguće dok korenito ne promenimo vrednosni sistem i odreknemo se destruktivnih, nacionalističkih vrednosti koje smo tako snažno prigrlili pre 30 godina.
Privredni sistem takav kako je zamišljen u Dejtonu nije naročito efikasan, ali to je tako pre svega iz političkih razloga. Ukoliko ne postoji spremnost da se demokratskim putem utiče na privrednu politiku, teško je naći zamenu za Dejtonska rešenja. Ona su prilagođena stanju ograničene političke saradnje.
Samoorganizovana grupa mladih ljudi okupljenih u Solidarnu kuhinju, bez finansijske podrške korporacija, države i političara, priprema i deli hranu onima kojima je potrebna, izjavila je FoNetu aktivistkinja Milena Stanić.
Prava je stvar kada vam o piscima piše sam pisac, neko ko studentima prenosi znanja o književnosti, neko ko je godinama književni kritičar i ko je bio urednik Književnih novina i Književne reči u zlatnim godinama tih glasila, neko ko je i predani antologičar priča… Dakle, i učesnik i „svedok-saradnik“ naše književnosti još od kraja ’70-ih godina prošlog veka.
Od kultnog srpskog autora Srđana Valjarevića, čiji su romani u samom vrhu moderne srpske književnosti, nedavno je stigla knjiga Fric i Dobrila, sa potpisom beogradske Lagune.
Razne multinacionalne kompanije – od „Gugla” i „Fejsbuka” do „Vize” i „Masterkarda” – znaju intimne detalje iz naših privatnih života, ali istovremeno živimo u mračnom dobu statistike koja vlastima omogućava da nas zasipa brojkama i procentima – bez analize kuda nepravična raspodela opšteg bogatstva vodi.
“Mi se kao društvo nikada nismo potpuno odredili prema nacionalizmu koji je preplavio ove prostore devedesetih i doveo do rata. To nije uradila ni prethodna vlast, ni veliki deo onih koji danas čine opoziciju. Mržnje će uvek biti, ona je deo naše prirode. Ali da bismo kao društvo mogli da krenemo napred, mi moramo da prepoznamo sopstvene greške i zamolimo za oprost bez obzira da li je druga strana to uradila ili ne”.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije