Nikodim je bio mlađa i apgrejdovana verzija posrnulog patrijarha, osvedočeni prijatelj i rado viđen gost šibenskog festivala levice Fališ. I tako sve do ove godine, kada je u program šibenskog levičarskog festivala uvrštena promocija Documentine knjige “Srebrenica, trideset godina poslije”, a za jednog od promotora pozvan Dinko Gruhonjić

Izvor: Lupiga „Dobro došli u naš lijepi Šibenik, Šibenik koji daje novac onima koji ne vole niti Šibenik, niti Hrvatsku, nažalost, niti nas Hrvate. Mi znamo zašto smo svi ovdje, pokraj Uprave našeg grada. Mi smo ovdje jer volimo naš Šibenik i našu Hrvatsku. Mi smo ovdje jer našem gradu i našoj domovini želimo sve […]

Optužili su me da sam mizoandrična, da mrzim muškarce, ali ne želim uopšte da odgovaram na to pitanje. Uopšte ne treba da ulazimo u raspravu sa fašistima, i tu levica greši, kazala je makedonska spisateljica Rumena Bužarovska u emisiji U pravom licu Vide TV

Rijetko kada se osjećaju tako snažne vibracije kao što smo imali priliku doživjeti protekli vikend u Jasenovcu i Pakracu.

Radimo sa porodicama Albanaca, Srba, Roma, Bošnjaka… I pored toga što su preživele, porodice imaju snage da jedne sa drugima razgovaraju, da idu napred, kažu Nataša Božilović i Mergim Memović iz Resursnog centra za nestala lica u Prištini

Da joj smrtna ura nje bila odzvonila na pragu dobi za umirovljenje, Mira Furlan bi prije pet godina proslavila svoj platinasti, 70. rođendan. Ovako, ostaju bar uspomene na velebno i glumačko i spisateljsko djelo njezino

Živo je čudo da se ijedan čovjek koji piše, u Srbiji, a bogme u cijeloj nekadašnjoj Jugoslaviji, spasi da ga ne zapadne koja od nagrada iz Čudićeva registra. No je još veće čudo kako je, prema istraživanju samoga Čudića, većina nagrada zapala svega dvadesetak autora. Kruženje nagradive materije u društvu!

Naš gost slovi za jednog od najistaknutijih teoretičara nacije i nacionalizma u svijetu. Profesor je sociologije na University Collegu u Dublinu, član je Irske Kraljevske akademije i vanjski član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Osim nacijom i nacionalizmom, bavi se fenomenom rata i organiziranog nasilja. Njegove knjige prevedene su na 14 svjetskih jezika, objavio je preko stotinu znanstvenih članaka, za svoj rad dobio je niz prestižnih međunarodnih nagrada. Iako je riječ o čovjeku koji je u znanost zakoračio sa zagrebačkog sveučilišta, sociologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o Siniši Maleševiću i njegovom radu šira hrvatska javnost zna malo ili ništa. Šteta, jer malo edukacije o nacijama, nacionalizmu i organiziranom nasilju ovom društvu zasigurno ne bi škodilo.

Proučavat će jednog dana znanstvenici taj čudni virus koji je zahvatio jednu malu državu na Balkanu, virus bjesnila od kojega je toga ljeta oboljela velika populacija građana. Jesu li se zarazili u kockarnici koju redovito posjećuju? Ili u obližnjem kafiću? Na radnome mjestu? Ovo zadnje nije moguće, jer oni nigdje ne rade, oni se klatare po svojim urušenim gradićima, uz mirovinu koju im već 30 godina isporučuje država koju da su krvlju branili u ratu.

Gost Hrvoja Klasića u 48. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Nikola Ostojčić, a razgovaraju o tome što se dogodilo s rukovodstvom ustaškog režima nakon propasti tzv. NDH. Dok su neki, na čelu s poglavnikom Antom Pavelićem pobjegli, a neki su uhvaćeni na granici, postoje i oni koji su se vratili vjerujući da je moguće organizirati ustanak protiv nove vlasti. Što je to operacija “Gvardijan”, kakvu je ulogu odigrala Udba u otkrivanju ustaških grupa i kako je izgledalo spektakularno suđenje u Zagrebu velikoj grupi uhvaćenih ustaša na čelu s Ljubom Milošem? Kako je, s druge strane, izgledalo suđenje četničkom vođi Draži Mihailoviću?