Skandinavski model u Zaječaru

8. August 2022.
Ohrabrajuće je da je zaječarska policija pozvala dopisnika Danasa Miljka Stojanovića da da izjavu i pitala ga da li mu je potrebna pomoć.
miljko-stojanovic
Miljko Stojanović

Piše: Veran Matić, Bezbedni novinari

Iako to nije bila pretnja, kada sam pročitao tekst na portalu Cenzolovka o nastavku pretnji novinaru Danasa Miljku Stojanoviću i nakon presude izvršiocu, kao član Stalne radne grupe za bezbednost novinara obavestio sam predstavnika MUP-a Bekira Dudića, a on pozvao kontakt tačku u Zaječaru.

Ujedno su pozvali i Anđelu Risantijević, njegovu koleginicu, urednicu u Glasu Zaječara, koja je spomenuta u FB objavi osuđenog koja je usledila nakon što je na društvenim mrežama objavljena informacija o presudi Petru Stojkoviću na osam meseci kućnog zatvora uz zabranu prilaska u trajanju od tri godine. Izrečena kazna je stroža od one koju je zatražilo Osnovno javno tužilaštvo, koje je smatralo adekvatnim da Stojković bude kažnjen sa šest meseci kućnog zatvora i jednom godinom zabrane prilaska.

Ovakvo ponašanje policije u Zaječaru je za svaku pohvalu i podseća na norveški model prevencije koji omogućuje policiji da kontaktira i upozori na sve one čije sumnjivo ponašanje daje osnova za nadzor zbog potencijalne pretnje novinarima, medijima i slobodi izražavanja. Drago mi je da tim povodom reagovala i Slavko Ćuruvija fondacija pozdravivši akciju policije, uz očekivanja da i „ostale policijske uprave širom Srbije reaguju proaktivno i zaštite novinare koji su pod svakodnevnim pretnjama i pritiscima“.

Bitno je da se ovo počelo događati, da je moguće i realno sprovodivo. Samo ga treba omasoviti i model prilagoditi ovdašnjim specifičnostima. Jedna od njih je suočavanje s ratnom prošlošću, zbog čega se novinari i novinarke širom regiona suočavaju s pretnjama i napadima koje treba preventivno suzbijati. Aktuelizovanje ekoloških problema stavlja u fokus i novinarsko izveštavanje sa terena koje često predstavlja okidač za pretnje i incidentne situacije koje treba izbeći preventivnim radom.

Neku vrstu zaječarskog ohrabrenja nemamo kada je u pitanju početak ponovljenog suđenja za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića koje je odloženo za septembar. Krajem juna odloženo je po peti put i trebalo bi da počne na jesen, pošto advokati četvorice optuženih idu na godišnje odmore. Jedino je dobro da  je  određeno šest novih termina za suđenje – tri u septembru i tri u oktobru. Sve pod uslovom da se ne nastave opstrukcije i konstantna odlaganja sa očitim ciljem da Milan Jovanović ne dočeka završnu presudu.

Istovremeno, iz Holandije stižu vesti o hapšenjima dvojice novih osumnjičenih za ubistvo čuvenog holandskog novinara Petera Rudolfa de Vrisa koje se odigralo pre godinu dana. Jedan od optuženih za aktiviranje bombe ispod automobila kojom je ubijena istraživačka novinarka Dafna Karuana Galicija, priznao je zločin. U ova dva tragična slučaja spirala zločina se raspliće. To nažalost nije slučaj sa rasvetljavanjem i procesuiranjem ubistva trojice novinara – iz Šri Lanke, Sirije i Meksika zbog kojih se, između ostalog, u Hagu osniva Narodni sud.  Pomenuti slučajevi su izabrani kao ilustracija globalnog obrasca sistemske nekažnjivosti za ubistva novinara – „pokazuju ulogu države koja nije zaštitila novinare, umešanost državnih aktera u izvršenje ubistva i nedostatak temeljnih i efikasnih istraga ubistava novinara“. Ne treba da čudi da nova predsednica Svetske federacije novinara, francuska koleginica Dominik Pradali, ističe u pravi plan obavezu da „Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvoji posebnu konvenciju za novinare koja bi stvorila uslove za tužbu protiv ubica novinara i naručilaca tih ubistava“. Prema njenim rečima, to je „veoma važno svuda u svetu, jer je u svakoj zemlji nekažnjenost jedina stvar koja pomaže ubicama da nastave da ubijaju novinare“.

U regionu je ohrabrujuće da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio inicijativu poslanika kojom se Veće ministara BiH obavezuje da najkasnije u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojim će se napad na novinare/novinarke tretirati kao posebno krivično delo. Razlog više da nakon formiranja Vlade požurimo sa izmenama našeg Krivičnog zakonika kako ne bismo bilo poslednji u regionu koji su to uradili.

Da smo prošle godine, kao što je bilo planiralo, usvojili predložene izmene Krivičnog zakonika, bilo bi obuhvaćeno i delo prikrivene pretnje visokog službenika Fudbalskog saveza Srbije novinarki Snežani Čongradin, pa prijava ne bi bila odbačena prošle nedelje.

Predviđene izmene bitno proširuju prostor kvalifikacija pretnji, kako bi se omogućilo i tužiocima da vode uspešno postupke u slučajevima u kojima je jasno da je reč o sročenoj ili učinjenoj pretnji tako da predstavlja vešto izbegavanje sudske i tužilačke prakse ili definiciju krivičnog dela iz aktuelnog krivičnog zakonika.

Click