Činjenice upućuju na zaključak da je Srbija u poslednjih pola veka lutala u strateškim energetskim odlukama, da ne kažem da je na tom planu išla iz jedne krupne greške u još veću.
Ekonomsku politiku Srbije karakterišu s jedne strane nasilje (nad privrednim subjektima), sa druge strane neistine (u pogledu elementarnih činjenica, kao što se vidi na primeru gasa) i, s treće strane, obmane (kada je reč o budućnosti – Srbija će biti lider i sl.).
Koje interese ima Srbija na Kosovu? I kojim bi sredstvima mogla da ih ostvari? Jedan je da Srbi na Kosovu žele da budu državljani Srbije. Ukoliko bi se o tome pregovaralo, dvojno državljanstvo bi moglo da bude jedno rešenje i moglo bi da bude recipročno.
Trebalo bi da priželjkujemo smirivanje inflacije u SAD i Evropi kako bismo mogli da nastavimo da se zadužujemo radi servisiranja onoga što smo već zadužili.
U ideološkoj pripremi napada na Ukrajinu Putin je krivicu za postojanje Ukrajine u današnjim granicama pripisao Lenjinu, Staljinu i Hruščovu, otvarajući tako ne samo Pandorinu kutiju državnih granica nego i novu debatu o nastanku Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) u decembru 1922. (Putin je trojicu sovjetskih lidera optužio sledećim argumentima: Lenjin je zanemario većinsko rusko stanovništvo u Donbasu kada ga je praktično „poklonio“ Ukrajini, Staljin joj je posle Drugog svetskog rata „poklonio“ istočni deo Poljske, a Hruščov je 1956. „iz nepoznatih razloga“ odlučio da joj pripoji Krim.)
Za ovo ratno vreme, kada su dve (za međunarodnu privredu) velike države, Rusija i Ukrajina, u otvorenom oružanom ratu, a gotovo sve ostale u „hladnom ratu“, u svetskoj ekonomiji mogu se zapaziti čudni i međusobno protivrečni trendovi.
Piše: Branko Milanović Razgovor vodio sa James Pethokoukis iz American Enterprise Institute Rusija je zemlja sa ogromnim prirodnim resursima, dobro obrazovanim stanovništvom i solidnom naučnom bazom. Ipak, BDP po glavi stanovnika smešta je tek na 67. mesto liste najbogatijih zemalja sveta. Zašto? Problem s Rusijom je u nečemu što nazivam „cirkularnom ekonomskom istorijom“. Da bi zemlja stekla […]
Iako već dugo vremena srpski fudbal pratim s velike daljine, čini mi se da mi poslednji kolaps Fudbalskog kluba Partizan, kad su njegovi navijači posle ispadanja kluba iz kvalifikacija za Ligu Evrope „skidali do gola“ igrače i skandirali „Uprava, napolje!“, daje povod da kažem da je naš fudbal potpuno propao – pre svega zbog toga što ni za jotu nije reformisan u poslednjih trideset godina.
Problem sa zemljama koje koriste strani novac, najčešće evro ili dolar, kao rezervni novac jeste u tome što će morati da promene odnos javnih i privatnih ulaganja kako se bude menjao monetarni režim. A to ne mora da bude jeftino, a onda rastu politički rizici.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije