Kultura sećanja danas u Srbiji postaje važna tema i dobija značajno mesto u našem angažovanju da prikažemo istoriju kakva jeste jer će nas to učiniti jačim i boljim ljudima, bez obzira na kojoj strani te istorije smo bili.
Roditelji žrtava masakra od prvog dana pitaju šta će biti s maloletnikom koji je ubio njihovu decu i tri meseca kasnije država izmenama Zakona o zaštiti lica s mentalnim smetnjama ispunjava predsednikovo obećanje da on neće biti slobodan, smeštajući ga verovatno doživotno na psihijatriju.
Milica Maksimović je rođena 2001. godine u Užicu. Odrasla je malom mestu koje se zove Kosjerić u velikoj porodici koja ju je naučila kako se biva pošten i koja ju je malinom iškolovala. Od 2020. godine živi u Beogradu, gde studira novinarstvo na Fakultetu političkih nauka. Odnedavno piše za Novi magazin, koji joj uliva nadu u to da novinarstvo još uvek postoji. Voli knjige, putovanja i rokenrol. Večiti sanjar o lepšem svetu i boljoj Srbiji kao jedinoj mogućoj opciji.
Tužan dan za građane Srbije i poslednji čin trodecenijske mučne drame pljačkaške privatizacije jednog siromašnog izmučenog naroda. Zakon ovolikog značaja zahteva bolju skupštinu.
Predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever pozvala je premijerku Srbije Anu Brnabić da preispita svoj odnos prema novinarima i novinarkama u Srbiji.
Naučna knjiga Kultura oblikuje budućnost izašla je nedavno u izdanju Službenog glasnika, koju sam priredila. Knjiga se bavi novim pogledima na pojam kulturnog razvitka u globalnim razmerama. Radovi koji su zastupljeni u zborniku analiziraju savremeni pristup kulturi i inovacijama te pitanje kako razvijati gradove a da je kultura bude centralni faktor tom procesu.
Pre neki dan zapao mi je za oko naslov u Politici, da „državotvorne stranke“ teže okupljanju u zajednički opozicioni blok za sledeće izbore, to jest, preciznije rečeno – da „glasovi državotvornih snaga treba da se saberu“. Reč je o intervjuu koji je ovom listu dala Milica Đurđević Stamenković, predsednica Srpske stranke Zavetnici, inače poslanica u Narodnoj skupštini. Sadržina tog intervjua nije mi bitna (a u njemu ni nema ničeg naročito novog), ali me ponovo vraća na pitanje: po čemu su stranke srpske desnice „državotvorne“ i koje bi to srpske stranke bile „antidržavotvorne?
Pred nama je romansirana priča za koju pisac kaže da je pre autografija. Knjiga čudesnog ritma koja se ne ispušta iz ruku „Život pesnika“ konceptualnog umetnika i pisca Slobodana Tišme, knjiga koju ste uzeli da biste otkrili „kako je zaista bilo“, ali vam uskoro, iz stranice u stranicu, više i nije važno šta se zaista desilo, a šta je izmišljeno.
Čak i da se čovek osvesti i zaustavi korišćenje fosilnih goriva, odnosno stvaranje efekata staklene bašte, što dovodi do zagrevanja planete, u narednih 30 godina ćemo se boriti sa ekstremnim vremenskim prilikama. Što pre toga postanemo svesni, pre ćemo uvesti sisteme za rana obaveštavanja i upozorenja na razorne oluje, suše, poplave, pa i tornada koja nas lako mogu zadesiti.
Arsenije Mandić je urednik portala kulture.rs. Bio je angažovan kao dopisnik dnevnog lista Danas u Novom Sadu. Nakon srednje muzičke škole „Isidor Bajić“ završio je studije žurnalistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je trenutno na master studijama komunikologije.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije