Budućnost na dugom čekanju

22. January 2024.
Decembarski izbori, a pre toga još više dva majska masovna ubistva, trgli su iz dugog protivpolitičkog sna i uljuljkane studente, pa je deo njih mesecima bio jedna od ključnih pokretačkih snaga društva. No, zašto su mladi letargični, pokazuje istraživanje KOMS-a, a šta im je, nudi anketa Novog magazina
eliott-reyna-jCEpN62oWL4-unsplash
Foto: Unsplash/ Eliott Reyna

Pišu: Milica Maksimović i Katarina Mihajlović, Izvor: Novi magazin

Mladi su naša budućnost, sve za decu… To su višedecenijska obećanja, aktiviraju se posebno u predizborno vreme, ali retko su praćena stvarnim planovima, a još ređe se ta obećanja sprovedu. Istraživači kažu da je neizvesnost koja se nudi mladima ključni razlog za njihov odlazak iz Srbije, ali i za apatiju, posebno političku. Istina, decembarski izbori, a pre toga dva majska masovna ubistva, trgli su iz dugog sna uljuljkane studente i deo njih je mesecima bio jedna od ključnih pokretačkih snaga društva.

Nedovoljno masovno, ali istrajno. Za njih aktivne, ali još više one koji ćute ili bez ikakvih ambicija gledaju svet oko sebe zatvoreni u svoj mikrokosmos, povremeno se prave istraživanja, u čemu prednjači Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS). Na osnovu najnovijeg istraživanja KOMS-a, Novi magazin je uoči decembarskih izbora locirao neke od najvećih problema kojima su pogođeni mladi u Srbiji i pitao deo vodećih stranaka koje su se kandidovale na izborima 17. decembra na koji način bi te probleme rešili. 

Valja u ovom uvodu reći još da na upit nisu odgovorile liste oko SNS „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ i SPS „Ivica Dačić – premijer Srbije“ premda su baš one više od decenije na kormilu Srbije, mrače i oblače finansijama i društvenim kretanjima, pa i sudbinom mladih.

Na osnovu istraživanja KOMS-a, visoke cene stanarina, problemi sa zapošljavanjem, iseljenje iz zemlje, kvalitet života u ruralnim područjima, digitalno nasilje neki su od problema s kojima se suočava veliki broj mladih u Srbiji starosti od 15 do 30 godina.

Redakcija Novog magazina je na osnovu toga sačinila upitnik za izborne takmace. U nastavku teksta dajemo odgovore koji donekle mogu predstaviti po segmentima ponuđene politike i rešenja. Da ne bismo zamaglili probleme, izabrali smo odgovore koji su se činili najkompletnijim.

 

Koliko su se puta obratili mladima

Krovna organizacija mladih Srbije – KOMS sprovela je monitoring izborne kampanje – Mladi u kampanji 2023.

Izborna lista Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane se mladima tokom kampanje obratila 34 puta.

Izborna lista Ivica Dačić – Premijer Srbije komunicirala je o mladima ukupno devet puta.

Koalicija Nacionalno okupljanje – Dveri i Zavetnici komunicirala je 10 puta sa mladima tokom kampanje.

Izborna lista Nada za Srbiju Novi DSS i POKS obratila se mladima tri puta u toku kampanje. 

Izborna lista Srbija protiv nasilja je 22 puta komunicirala o pitanjima mladih. 

Izborna lista Narodna stranka – Siguran izbor – Ozbiljni ljudi obratila se mladima ukupno šest puta.

Izborna lista Srbija na Zapadu – Da se struka pita obratila se mladima tri puta tokom izborne kampanje.

 

STANDARD I ODLAZAK: Istraživanje koje je sprovela Krovna organizacija mladih navodi da bi se 49,2 odsto mladih ispitanika odselilo iz Srbije. Još porazniji je podatak da čak 89 odsto mladih ne otpisuje mogućnost da napusti Srbiju!

Razlozi za to odnose se najviše na viši standard života, dostojanstveniji i život sa više sloboda. Pitali smo stranke/koalicije na koji način bi rešile problem odlaska mladih.

Predsednik Omladine Novog DSS-a Stefan Seratlić odgovara: „Navedeni problemi su veoma realni, a brojke zabrinjavajuće. Iako je citirano istraživanje obuhvatilo samo mlade, ti problemi su univerzalni i građani Srbije svih starosnih dobi se svakodnevno suočavaju s njima. Iz tih razloga ne čudi što veliki broj mladih želi da napusti domovinu. Srpska koalicija NADA namerava da podigne životni standard svih građana, pa samim tim i omladine, ulaganjem u domaću privredu, subvencionisanjem domaćih privrednih društava i preduzetnika, usmeravanjem resursa na izvoz, kao i osnivanjem državne razvojne banke. Što se tiče dostojanstvenijeg života i sloboda, planiramo da vratimo odgovornost u politički život izmenom izbornog sistema u većinski, te će na taj način građani glasati za svoje predstavnike po imenu i prezimenu, a ti predstavnici će svoj mandat dugovati narodu, a ne političkoj stranci, što će dovesti do daleko ozbiljnije političke klime.“

 

POSAO BEZ UGOVORA: Podaci iz istraživanja pokazuju da skoro petina (18 odsto) mladih radi bez ugovora. Takođe, veruju da je za zapošljavanje najvažnije da imaju lična i porodična poznanstva i aktivizam u političkoj stranci. Pitali smo i na koji bi način pristupili ovim problemima i kako povratiti poverenje mladih.

Predsednik Omladine Dveri Blagoje Grković ovde predlaže nekoliko konkretnih rešenja.

„Prvo, adresiramo pitanje neplaćenih radnih praksi. Veoma je zabrinjavajuće da tri četvrtine mladih u Srbiji nije dobilo nikakvu novčanu naknadu za praktičan rad koji su obavljali. Smatramo da radne prakse moraju biti regulisane zakonom koji će garantovati da će mladi biti adekvatno plaćeni za svoj praktični rad.

Drugo, borimo se za transparentnije i pravednije zapošljavanje mladih u državnoj i pokrajinskoj upravi, lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima. Ovo bi se postiglo kroz javne konkurse, pri čemu se neće zahtevati učlanjenje u vladajuću stranku kao uslov za zaposlenje, što je sada slučaj. Treće, nudimo podršku mladima koji žele da pokrenu sopstveni biznis. Ovo obuhvata obezbeđivanje početnog kapitala, povoljnih kredita i poreskih olakšica, što će im pomoći da se postanu sami svoje gazde. Verujemo da će ove mere doprineti kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja za mlade i pomoći im da iskoriste svoj potencijal na najbolji mogući način“, kaže Grković.

 

Problemi i vrednosti

Mladi u velikom procentu, 44,6 odsto, kao jedan od najvećih problema vide sopstveni mali uticaj na procese donošenja odluka.

Vrednosti s kojima se mladi najviše identifikuju jesu korupcija i nedovoljna borba protiv nje, i zaštita životne sredine.

Mladi se najviše informišu putem društvenih mreža, odnosno korišćenjem mobilnih telefona. Upravo iz ovih razloga KOMS je ukazivala na značaj svih političkih aktera u obraćanju mladima tokom predizborne kampanje.

 

NEUSKLAĐENOST: Više od tri petine, 63,9 odsto mladih ne radi na poziciji za koju su se školovali. Problem je i u nedostatku usklađenosti obrazovanja i potreba tržišta rada, pa smo uputili pitanje o tome kako bi po programu njihove stranke/koalicije pristupili rešavanju ovog problema. Član koalicije Srbija protiv nasilja Đorđe Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka, objašnjava kako program te koalicije može sistemski rešiti ovaj problem.

„Ovde se ne radi samo o neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada jer bi u tom slučaju neki univerziteti, koji diplome dele šakom i kapom bili i najbolji, a znamo da to nisu. U javnoj upravi, javnim preduzećima, pa čak i na ministarskim pozicijama sede ljudi sa brzo stečenim diplomama u sumnjivim ustanovama. Problem je pre svega politički jer umesto onih koji su se školovali, rade neki drugi koji su sticali diplome brzo, naknadno i neregularno. Druga važna stvar jeste da formalno obrazovanje gubi na značaju u odnosu na neke neregularne puteve do uspeha u životu. Potrebne su sistemske promene u oba smera i u sistemu obrazovanja, ali i u načinu na koji država investira u tržište rada, gde se ulaže u otvaranje radnih mesta koja ne zahtevaju visok stepen obrazovanja ili favorizuju samo neka zanimanja“, kaže Pavićević.

 

Istraživanje koje je sprovela Krovna organizacija mladih navodi da bi se 49,2 odsto mladih ispitanika odselilo iz Srbije. Još porazniji je podatak da čak 89 odsto mladih ne otpisuje mogućnost da napusti Srbiju!

 

SELO U ZAPEĆKU: Mladi iz ruralnih područja ocenjuju kvalitet i mogućnosti života na selu prosečnom ocenom 2,30 od pet, po pitanju infrastrukture (2), kvalitetu obrazovanja (2,15), uslovi stanovanja (2,37), pokrivenosti internetom i telekomunikacijama (2,56), kvalitetom poslova koji im se nude (2,13) i da li planiraju da se presele u grad (2,63). Pitali smo kako poboljšati kvalitet života u ruralnim područjima.

Predsednik Mladih Narodne stranke Aleksandar Ljubomirović kaže: „Opštepoznata činjenica je da mladi u ruralnom području i seoskim sredinama nemaju adekvatne i pristojne uslove za normalan obrazovni razvoj, pogotovo jer mnoge takve sredine nemaju seoske biblioteke, domove kulture, grejanje i toalet u školama, putne infrastrukture i organizovani prevoz za mlade do škola, fiskulturne sale i mnoge druge elementarne stvari koje bi morale da se podrazumevaju u svakom razvijenom društvu. Ima, nažalost, mnogo primera poput Medicinske škole u Leskovcu kojoj nedostaje grejanje ili Osnovne škole u Babinom Mostu na Kosovu i Metohiji kojoj državni vrh nije obezbedilo materijal za renoviranje toaleta. Za Narodnu stranku je obrazovanje nadolazećih generacija od ključnog značaja i mlade iz ruralnih i seoskih mesta i te kako imamo na radaru, pogotovo jer smatramo da je u njima ključ uspeha za razvoj tih sredina. Obrazovanje budućih naraštaja je elementarno i osnovno pravo svih, te našim najmlađima moraju da budu obezbeđena sva sredstva koja olakšavaju pristup kvalitetnom obrazovanju. Pritom, Narodna stranka se zalaže za besplatne udžbenike za osnovno školstvo za svu decu na celoj teritoriji Republike Srbije, ne samo u Beogradu, što bi poprilično olakšalo mogućnost obrazovanja porodicama iz manje razvijenih mesta.“

Pitali smo i kako bi povećali životni standard jer istraživanje pokazuje da većina mladih želi da ode sa sela, ali i oni koji žive u gradovima prirodno žele da se osamostale. Niske plate i visoke kirije/cene kvadrata su im ozbiljna prepreka na tom putu i za osnivanje porodice. Jedan od nosilaca izborne liste Srbija na zapadu Zoran Vuletić kaže: „Nama novac curi na stadione, preplaćenu infrastrukturu, lopovluk, razne nepotrebne usluge, Telekom, trafo-stanice u Jovanjici. Mladima je potrebno efikasnije obrazovanje kako bi što ranije mogli da se zaposle i, naravno, treba ulagati u stanove i kredite za mlade. Preusmeravanjem novca sa Vučićevih zadužbina i iz privatnih džepova SNS tajkuna svi ovi problemi lako mogu da se reše.“

Đorđe Pavićević nudi rešenje: „Trenutno dve trećine mladih od 18-34 godine živi s roditeljima i nemaju mogućnosti da se osamostale, pre svega zbog problema stanovanja. Zeleno-levi front ima program priuštivog stanovanja koji podrazumeva niz mera, između ostalog obnavljanje i stavljanje u upotrebu javnog stambenog fonda i prenamenu neiskorišćenih prostora, ukidanje poreza na dom i veće poreze na nekretnine koje se ne koriste za stanovanje. Osim toga, u Skupštini smo predložili zakon za ograničavanje cena stanarina, što bi iznajmljivanje stanova učinilo priuštivim, što je posebno važno za veće univerzitetske centre.“

 

Mladi smatraju da su mediji zbog neetičkog izveštavanja u slučajevima masovnih ubistava u OŠ „Vladislav Ribnikar“ i selima Dubona i Malo Orašje kod Mladenovca bili učesnici u sajber nasilju

 

NASILJE: Svi mladi ispitanici KOMS-ovog istraživanja odgovorili su potvrdno na pitanje: Da li su ikada svedočili nekom od oblika nasilja? Bezmalo polovina, 49 odsto ispitanika je pretrpelo fizičko nasilje, što je deset odsto više od prethodne godine. Ovo dokazuje porast nasilja u našem društvu. Zanimalo nas je koji su im planovi po pitanju poboljšanja sigurnosti u našem društvu.

Predsednik Omladine Novog DSS-a Stefan Seratlić je ukazao na uzroke i potencijalna rešenja ovog problema: „Primarno se uči po modelu. Nasilje je, na našu veliku žalost, dominantni manir javnog diskursa, svesrdno promovisan putem režimskih medija. Nasilje na televiziji, u Narodnoj skupštini, u studiju, na ulici uvek preti da se preseli u školske klupe i porodične domove. Vremenom se to nasilje relativizuje, da bi na kraju postalo normalno i prihvatljivo, i samim tim polazna tačka interakcije među ljudima. Ono postaje normalno ne samo za one koji ga primenjuju već i za one koji odlučuju o njihovom sankcionisanju. Ovo moralno i duhovno posrnuće moguće je preokrenuti samo podizanjem nivoa kulture u javnoj sferi, što podrazumeva ozbiljniju kontrolu elektronskih medija kroz REM, a za određene programe to znači ukidanje.“

Mladi smatraju da su mediji zbog neetičkog izveštavanja u slučajevima masovnih ubistava u OŠ „Vladislav Ribnikar“ i selima Dubona i Malo Orašje kod Mladenovca bili učesnici u sajber nasilju. 

Pojedini mladi svedoče da su bili žrtve sajber nasilja, ali da nisu znali kome to da prijave, a oni koji su prijavljivali navode da nisu dobili odgovor institucija. Poznat je i slučaj jutjuberke Kristine Kike Đukić, koja se ubila nakon što je dugo bila izložena sajber maltretiranju. Pitali smo imaju li u vidu ovaj oblik nasilja i kako bi rešili ovaj problem.

„Poslanička grupa Srpski pokret Dveri – Patriotski blok je u decembru prošle godine predložila posebne mere Vladi Republike Srbije za prevenciju nasilja u našem društvu, dakle šest meseci pre tragedije koja nas je sve zadesila. Odbili su da takvu jednu inicijativu uopšte uzmu u razmatranje. Pre sedam godina tražili smo zabranu rijaliti-programa koji promovišu nasilje, nemoral i prostakluk. Dok god budemo tolerisali nasilje u medijima, filmovima, video-igricama kojima mladi mogu da pristupe, imaćemo nasilje u javnom prostoru i sajber nasilje. U tom kontekstu se zalažemo za cenzuru sadržaja koji idu ka mladima, koji ih vaspitavaju. Dveri ovom pitanju prilaze i preventivno nastojanjem da kreiraju programe za prevenciju bolesti zavisnosti kod mladih (narkomanija, alkoholizam, kocka, zavisnost od gejminga i društvenih mreža, gojaznost itd.), koje mogu biti jedan od uzročnika takvog nasilničkog ponašanja na društvenim mrežama“, navode iz Dveri.

 

Liste

Redakcija Novog magazina je, na osnovu istraživanja KOMS-a definisala upitnik koji je poslala izbornim listama: Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane; Ivica Dačić – premijer Srbije; Milica Đurđević Stamenkovski – Boško Obradović – Nacionalno okupljanje – Državotvorna snaga – Srpska stranka Zavetnici – Srpski pokret Dveri; Dr. Miloš Jovanović – Nada za Srbiju – Nacionalno demokratska alternativa – Nova demokratska stranka Srbije (Novi DSS) – Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) – Vojislav Mihailović; Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić – Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak – Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije „sloga“, Novo lice Srbije); Narodna stranka – Siguran izbor, ozbiljni ljudi – Vuk Jeremić, Dr Sanda Rašković Ivić, Siniša Kovačević, Vladimir Gajić, Marina Lipovac Tanasković; Srbija na zapadu – Zoran Vuletić – Nemanja Milošević – Da se struka pita – Vladimir Kovačević.

Dve vladajuće liste nisu odgovorile.

 

SVI SI ISTI: Za kraj ovog pregleda koji ne pledira da bude „sudbinski“, dajemo i deo istraživanja KOMS-a o odnosu mladih prema politici, strankama i političarima. 

Dobar deo, 41,4 odsto mladih smatra da su svi političari isti i da ne rade u javnom interesu.

Da trenutno nema za koga da glasa, smatra 29,6 odsto. Čak 81,6 odsto mladih ne veruje nijednom političaru, a poverenje u političke partije na skali od 1 do 5, mladi ocenjuju u proseku sa 1,36.

Da li je političkim akterima i strankama, podjednako vlasti i opoziciji, potrebno još neko uputstvo ne za buduće kampanje nego za politiku prema mladima. Ako žele da mladi ne odu!

 

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click