VLADIMIR GOATI: Jedini način da se izbegne bojkot je pomeranje roka za izbore makar za šest meseci

11. October 2019.
Optimalan rezultat pregovora opozicije i vlasti, uz posredovanje EU, trebalo bi da bude saglasnost o promeni, poboljšanju medijskih i institucionalnih preduslova za početak izborne kampanje, ocenjuje analitičar Vladimir Goati. U intervjuu za Autonomiju, Goati kaže da je, kada su u pitanju medijska prava, to veoma teško izvodljivo jer je rok za izbore fiksiran Ustavom, ali smatra da je zahtev opozicije legitiman pošto su medijski uslovi upravo ti koji određuju rezultate izbora, dok je glasanje samo ratifikacija ranije zauzetih stavova.
Vladimir-Goati-foto-Medija-centar.jpg
Fotografija preneta sa portala Autonomija
Piše Dalibor Stupar (Autonomija)

Vreme je jedan nezavisan činilac, a deo opozicije misli da je vreme isteklo. Jer, ne možete, očigledno, svest koja je formirana tokom godina vladavine vladajuće koalicije promeniti ukoliko medijski izborni uslovi ne budu promenjeni dovoljno vremena ranije kako bi građani imali bar nekakvu mogućnost da ravnopravno ocenjuju i vlast i opoziciju. Ovog momenta čini se da je vreme isteklo kao pesak iz peščanog časovnika i zbog toga je, po mom mišljenju, jedan broj opozicionih partija odlučio da ne izađe na izbore.

Nije li neozbiljno da se pregovara o poštovanju uslova koji su propisani zakonima i drugim pravnim normama?

Puno propisa je u ovoj zemlji jako, jako dobro. Ali imate ili loše sprovođenje ili nesprovođenje zakona. Kada je reč o medijskoj sferi, mislim i na elektronske i pisane medije, ta medijska sfera formira mišljenje građana, a potpis je sama ratifikacija već utvrđenog mišljenja. Dakle, možete da izmenite nekoliko dana pred izbore ili mesec-dva pred izbore, ništa se neće promeniti i tu je samisao tog minimalnog roka od šest meseci.

Zašto EU toliko insistira na razgovorima i protivi se bojkotu?

Evropska unija misli da je rešenje kosovskog pitanja ključno pitanje, ja isto tako mislim da je to ključno pitanje. Ali nije svejedno da li će to kosovsko pitanje da reši čovek na čijim se izborima pojavio procenat od 60 odsto ili će to biti čovek za koga je glasalo, uz bojkot, ispod 50 odsto. Legitimitet će jako oslabiti, odnosno odsustvo legitimiteta predsednika ili Vlade, svejedno ko bude učestvovao u pregovorima, će oslabiti ukoliko to na izborima bude ispod 50 odsto.

Ispada li onda da EU insistiranjem na učešću u izborima zapravo pomaže vlasti?

Mislim da nema nameru nikome da pomogne. Evropska unija nije dovoljno svesna istraživanja o elektronskim i pisanim medijima, nije u stanju da oceni taj stepen neravnopravnosti i njegov učinak na mentalni sklop birača u Srbiji. Bojim se da su pregovori koji su vođeni na Fakultetu političkih nauka delimično bili sukobljavanje nedovoljno kompetentnog sveta i na kraju se nisu završili nikakvim zaključcima. U kasno vreme su počeli, to je trebalo da se radi sigurno godinu dana ranije.

Izbeći krnje izbore

Vladimir Goati za Autonomiju kaže da je jedina, po njegovom mišljenju malo verovatna, mogućnost da se izbegne bojkot pomeranje roka za izbore makar za šest meseci, uz napomenu da imamo izuzetno sposobne tumače koji bi mogli da rastumače Ustav tako da se izbori ipak pomere.

„Ukoliko se to ne promeni ili se ne uspe sa tom interpretacijom koja bi dala mogućnosti bar šest meseci ravnopravne izborne kampanje, u tom slučaju dolazi druga varijanata – pravićemo krnje izbore u kojima neće učestvovati šestina punoletnih građana Srbije jer su u inostranstvu. Obično učestvuje negde 60-ak procenata građana, ali ta opozicija koja je već donela odluku o bojkotu izbora će dodatno smanjiti i imaćemo jedan procenat koji je ispod 50 odsto koji delegitimizuje izbore i otežava, na žalost, i položaj Vlade u pregovorima sa Kosovom. Imaćemo posle izbora kampanju za novim demokratskim izborima, a to je vreme koje se gubi za rešavanje kosovskog problema. Ne zaboravite da na Kosovu vreme ne radi za Srbe, za srpsku stranu. Sve veći broj ljudi sa Kosova ovako ili onako se seli, ili u Srbiju ili pak u neke druge zemlje i to je trend koji je nezadrživ.

Koliko međusobne optužbe opozicionih partija, odnosno podela na takozvanu pro i antivučićevu opoziciju dodatno komplikuje stvari? Šta je s biračima?

To je sve mutno, nejasno. Prosečni birač, baveći se svojim mukama i poslom, nema vremena da uđe u sve te finese i on je već odlučio kako da glasa.

Kako Vam se čni, je li veća šansa da se još neke opozicione partije narednih meseci priključe bojkotu ili da one koje su za bojkot prekrše svoj stav i učestvuju na izborima?

To samo zavisi, po mom mišljenju, od mogućnosti da se nađe neko kreativno interpretiranje i da se rok za izbore produži za šest meseci od dana kada bude postignut odgovarajući aranžman konsenzusom vlasti i opozicije. Ne zaboravite, umesto vlasti i opozicije u Srbiji imamo vladajuću koaliciju, partije predstavljene u parlamentu koje nisu ni u vlasti ni u opoziciji i opozicione stranke. To je specifičnost parlamenta, on nije podeljen oštro na dve suporotstavljene grupe, nego je tu jedna grupa koja očekuje, pretpostavljam i možda grešim, da će u slučaju bojkota ona povećati svoje učešće u nekoj dobiti u parlamentu.

Dalibor Stupar (Autonomija)

Članak je prenet sa portala Autonomija.

Članak je prenet sa portala Autonomija.

Click