Pesnik koji je svoju tragičnu sudbinu opevao u pesmi „Moj grob“ i napisao čuvenu poemu „Jama“, kao protest protiv ustaških pokolja nad Srbima, u Drugom svetskom ratu, život je izgubio od ruku četnika 1943. godine.
Sve što je Era proizvodio, pa i ako je to radio neponovljivo, a to uvek jeste, kako i priliči velikoj umetnosti, činio je to za Trajanje, piše Žarko Radaković.
Rijetko kad je u hrvatskom javnom prostoru izgovoreno toliko besmislica kao povodom preispitivanja statusa Meštrovićevih skulptura "Indijanaca" u Chicagu. Struka se zaplela u "formalnoj analizi", desnica se prikačila na "kulturne ratove", a svima su promakli osnovni konteksti, kako američke tako i naše povijesti, piše portal Bilten.
Pred kraj zime je poznata zabava u Holivudu, trka za Oskara. Ove godine su se Balkanci pojavili sa dva filma za nagradu američke filmske Akademije – tu su sarajevski film Quo vadis, Aida?, scenaristkinje i rediteljice Jasmile Žbanić, i beogradski film Dara iz Jasenovca, scenaristkinje Nataše Drakulić i reditelja Predraga Antonijevića.
Marta Kiš Butterer je novembra prošle godine od Udruženja “Živojin Mišić” dobila nagradu “Najbolji edukator Srbije” za 2020. u kategoriji onlajn nastave za vreme pandemije. Rođena je 1961. u Kikindi. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 1984. u klasi profesora Dušana Todorovića i Milana Blanuše. Radi kao profesor likovne kulture u osnovnoj školi “Petefi Šandor” u Novom Sadu. Samostalnih izložbi priredila je ukupno 35. Vodi Likovni studio “mARTa” od 1990. godine. Član je SULUV-a od 1997. i član predsedništva Likovnih pedagoga Vojvodine. I za svoje stvaralaštvo, kao i za svoj pedagoški rad višestruko je nagrađivana i u zemlji i u inostranstvu.
Kako bi mladi što bolje upoznali svoju lokalnu zajednicu i njeno kulturno nasleđe, ali i prepoznali značaj uključivanja u lokalne tokove, promene i razvoj, inicijativa “Pozdrav iz kraja” iz Satibare želi da mlade pokrene preko društvenih mreža, i time doprinese izmeštanju kulturnih i umetničkih sadržaja iz glavnog grada, a sve kroz umetnost i različite radionice.
Era je bio pionir. On nije bio tek jedan od članova čuvene neformalne grupe šest umetnika okupljenih u Galeriji SKC-a početkom sedamdesetih (podsetimo se, pored njega tu su bili Marina Abramović, Neša Paripović, Zoran Popović, Raša Todosijević i Gergelj Urkom); on je, u mnogome, ovu grupu definisao, kao što je definisao jedan period i jednu vrstu umetnosti u Beogradu, Srbiji i Jugoslaviji.
Na krajnjem jugoistoku Turske, magistralnim drumom četrdeset kilometara severno od istorijskog gradića Midjata, požurili smo da prošetamo jednim od najčuvenijih sela na južnoj obali biblijske, mesopotamske reke Tigar.
Meliha Kešmer, RSE “Malo se ljutim kad me pitaju, na primer, kako je to bilo igrati bosansku ženu. Razumete o čemu govorim? Pa čekajte, žena je žena, to je prva stvar, pa čekajte, mi pišemo isto pismo, mi govorimo isti jezik”, kaže Jasna Đuričić, glumica koja je u filmu bosanskohercegovačke redateljice Jasmile Žbanić “Quo vadis, […]
Da je pero zaista jače od mača (u konkretnom slučaju od metka u potiljak) dokazuje izdavački poduhvat Studentskog kulturnog centra Kragujevac, koji je u svojoj ediciji „Novo stablo“ objavio izbor iz stvaralaštva urugvajskog pesnika Ibera Gutjeresa „Autoportret“ u prevodu Mirjane Andrić, kojoj je ovo istovremeno i prevodilački prvenac.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije