Javni servis7. October 2021.
Ivan Srdanović je otac jednog deteta i pisac nekoliko romana: “Oko vrha”, “Zumuru”, “Vetrogonci”, “Vesele avanture kritičara izmišljenih knjiga”, “Poljubac Sunca”, kao i još neobjavljenog “Zar je to ljubav?”. Objavio je dve zbirke pripovedaka “Izabrana dela” (u koautorstvu sa Dejanom Ajdačićem) i “Čitanka za drugi razred brzog voza”. Priredio je i objavio dve očeve knjige: “Legende i predanja Durmitoraca” i “Partizanski dnevnik Teja Kosorića”, kao i “Izveštaje o doživljajima Simeona Stepanova Piščevića”. Član je Predsedništva GDF.
image2.jpeg
Javni servis6. October 2021.
Jedan protest bio je dovoljan da napravi remiks od izveštaja novinarke Studija B Barbare, a deset dana karantina bili su dovoljni da napravi isto toliko pesama za album Dekameron. Kako na njegovu muziku utiču protesti, kako politika, a kako osama, frustracija ili bes, ali i da li je bavljenje politikom za umetnike, “idiote” ili za omladinu, za Novu ekonomiju govori arhitekta i muzičar Milan Stanković, poznatiji pod pseudonimom Sevdah Baby.
large_CIRIC.jpg
Javni servis5. October 2021.
Sentimentalne mostarske kiše i poslovično surovi hercegovački krš, u koji su urezana nova stratišta i tragedije bez katarze, bekgraund su književnog mizanscena novih prozaista kojih je dopalo da se nose sa nasleđem koje nisu birali, kao i svuda gde je trajao rat.
image1.jpg
Javni servis5. October 2021.
Srpska prestonica, odavno slušamo, zaslužila je Muzej koji će u punom svetlu prikazati život na ovom prostoru kroz vekove. Novi dom kolekcija koje su iznuđeno bile loše smeštene biće zgrada u Resavskoj. Za adaptaciju ovog vojnog objekta, gradski menadžer najavljuje izdvajanje dvadeset pet miliona evra. O Muzeju grada Beograda i urbanističkom licu grada razgovaramo sa Bojanom Kovačevićem, bivšim direktorom Muzeja i predsednikom Akademije arhitekture Srbije.
naslovna_strana_jelena_santic-1280x1035.jpg
Javni servis4. October 2021.
Knjiga predstavlja specifičan uvid u umetnost, aktivizam, sociologiju, kulturu i sam život. Jelena je nesumnjivo bila jedan od naših najboljih poznavalaca baleta, ali je znala i univerzalno i lokalno da definiše probleme u umetnosti i u društvu, kaže Amra Latifić, autorka zbornika o našoj slavnoj balerini i aktivistkinji.

Članak je prenet sa portala Danas.