Pre godinu dana sam odao poštu žrtvama i neku vrstu izvinjenja za zlo počinjeno u Vukovaru i okolini. Bio sam više napadan i kritikovan od onih zbog kojih sam imao potrebu da to uradim. I opet bih.
U organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Općine Kistanje održane su u utorak u Varivodama i Gošiću komemoracije i služeni parastosi za 16 mahom starijih žrtava srpske nacionalnosti ubijenih u tim selima u kolovozu i rujnu 1995. godine nakon vojne - redarstvene operacije “Oluja”.
Dok iz Centralne arhive Kosova tvrde da nemaju nikakva dokumenata vezana za Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK), od strane pojedinih kosovskih političara stižu oštre reakcije na dogovor Kosova i Srbije da se otvore arhive u cilju rasvetljavanja sudbine nestalih lica tokom ratnog perioda na Kosovu (1998. - 1999.).
Vreme prolazi, gotovo je 30 godina od početka, a 26 godina od kraja rata u Hrvatskoj, i naravno da neke druge životne teme okupiraju prostor. Međutim, prema rečima sagovornika Danasa, jedna od najtežih posledica rata je rešavanje pitanja nestalih.
Prema podacima Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK), od početka sukoba u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine, još uvek se traga za 9.969 ljudi, saopšteno je na današnjoj konferenciji povodom Medjunarodnog dana nestalih.
Bio sam prošle godine i u Varivodama. I sada na putu u Liku, polunapuštena sela, urušene ili spaljene kuće, čovek se zapita na trenutak zašto bi se neko vraćao u takvo okruženje, uz teško breme koje svaka proterana porodica nosi sa tobom, od ubijenih ili nestalih najmilijih, do uništavanja imovine, sticane kroz generacije.
„Ima još ljudi, ne previše. Kako često manjina uči, prosvećuje većinu. Revolucije su tren, mase zatalasuju svet. Pojedinci ga čine boljim.“ Poruka koju mi je Miki Manojlović poslao povodom teksta o knjizi za decu Ante Tomića „Đuro Hodalica“.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije