Ni 26 godine od zločina nitko nije osuđen za Gošić i Varivode

28. Septembar 2021.
U organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Općine Kistanje održane su u utorak u Varivodama i Gošiću komemoracije i služeni parastosi za 16 mahom starijih žrtava srpske nacionalnosti ubijenih u tim selima u kolovozu i rujnu 1995. godine nakon vojne - redarstvene operacije “Oluja”.
PHOTO-2021-09-28-14-38-53
Ante Tomić u Varivodama

Dana 27. kolovoza 1995. ubijeno je sedam mještana Gošića, a 28. rujna, mjesec i pol dana nakon “Oluje”, ubijeno je i devet mještana obližnjih Varivoda. Svi ubijeni u tim selima, u kojima ni ranije ni u vrijeme zločina nije bilo ratnih aktivnosti, bili su civili, a ni nakon 26 godine za njihovu smrt nitko nije osuđen.

Obilježavanje je počelo u Varivodama parastosom koji je služio episkop dalmatinski Nikodim, a prisutnima su se obratili potpredsjednik Vlade RH za društvena pitanja i ljudska prava Boris Milošević, saborska zastupnica Anja Šimpraga i posebni izaslanik predsjednika Republike Srbije za pitanja nestalih Veran Matić.

Obilježavanju stradanja srpskih civila prisustvovali supredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH Aleksandar Tolnauer, Šibensko – kninski župan Marko Jelić, zamjenica gradonačelnika Knina Kristina Perić, zastupnica u Skupštini Republike Srbije Sanja Lakić, ljudskopravaški aktivisti Zoran Pusić i Vesna Teršelič, kao i predstavnici veleposlanstava Republike Srbije,SAD-a, Austrije, BiH, članovi porodica i udruženja žrtava te brojni predstavnici Srba u županijskim i lokalnim vlastima sa područja Šibensko-kninske i Zadarske županije.

U noći 28. rujna 1995. godine pripadnici hrvatskih postrojbi u Varivodama su brutalno i bez povoda smaknuli devetero osoba, od kojih je najmlađa imala 59, a najstarija 84 godina. Žrtve zločina su srpski civili starosjedioci: Dušan Dukić (59), Špiro Berić (55), Jovo Berić (75), Jovan Berić (56), Radivoj Berić (69), Marija Berić (69), Milka Berić (67), Marko Berić (82) i Mirko Pokrajac (84) izrešetani su mecima, uglavnom na pragovima vlastitih domova, a iz njihovih se godina vidi da se radilo o civilima koji nikome nisu predstavljali prijetnju, na što se osvrnuo u svom govoru episkop dalmatinski Nikodim istaknuvši kako su u Varivodama i Gošiću ubijeni starci koji su na svoje kuće stavili bijele krpe kao znak mira, misleći da će ih taj znak mira zaštititi i dati im pravo da nastave živjeti na ovoj zemlji koju su voljeli u kojoj su živjeli i za koju su davali čitav svoj život.

„Taj znak mira nije im pomogao, naprotiv, bio je znak koji je usmjeravao ubojice koje su im nanijele zlo i oduzeli život. A oni su samo poslušali vrh države da ostanu na svojim ognjištima, da nastave živjeti u ovim krajevima“, naglasio je episkop dalmatinski Nikodin.

„Ovdje se dogodio teški ratni zločin, i to više od 50 dana nakon što je „Oluja“ završila, dogodio se masakr koji se nije trebao dogoditi, za kojim nije bilo nikakvog povoda ni potrebe da se dogodi. Nevini iz Varivoda koje danas oplakujemo su ubijeni u vlastitom dvorištu, sjedeći za stolovima ispred vlastitih kuća, uglavnom hicima u glavu iz neposredne blizine. Mještani Varivoda nisu bili neprijateljska druga strana, niti sila“, naglasio je Boris Milošević, potpredsjednik Vlade, istaknuvši kako je ovo „jedini zločin koji je dospio u mediji u trenutku kada je počinjen i koji je izazvao kakvu takvu reakciju javnosti i politike. Gošić se dogodio, ali se o tom zločinu nije izvještavalo. Grubori su se dogodili ali su mediji pisali drugačije, kao da zločina nije bilo. Iako je za Varivide odmah pokrenuta istraga, iako je bio pod lupom javnosti, iako je u pred pristupnim pregovorima za ulazak Hrvatske u EU to bio predmet za koji se izvještavalo europsku komisiju, a DORH ga je označio nacionalnim prioritetom, do istine i pravde u ovom predmetu nije došlo. I dalje nema osumnjičenih, nema optuženih a nema ni osuđenih. Ovo je sudbine većina zločina počinjenih tijekom i nakon VRA Oluja“, rekao je potpredsjednik Vlade RH.

Gošić

Boris Milošević je u svom govoru podsjetio kako je komemoracija u Varivodama i prilika da se izrazi pijetet i žrtvama hrvatskog naroda, i to prije svega nevinim žrtvama Škabrnje, hrvatskoj obitelj Čengić iz zaseoka Šašići kod Ervenika, koja je brutalno ubijena na način teško shvatljiv svakom normalnom čovjeku. I te žrtve, apelirao je Milošević, čija sudbina jednako snažno kao i prvog dana boli, kao i njihove obitelji imaju našu punu podršku u potrazi za istinom i pravdom.

„Za veliku većinu žrtava nažalost neće biti sudske pravde ali naša dužnost je ovdje da poručimo da svaki ratni zločin mora biti kažnjen neovisno o nacionalnosti počinitelja. Tražimo pravdu za ubojice staraca iz Varivoda i Gošića, da ne budu bez osude, pravosudne i društvene. Presude u predmetima ratnih zločina su važne, one odašilju poruku da se zločin ne može pravdati nikakvim višim ciljevima. Svaka žrtva bez obzira na nacionalnost ima naše poštovanje, i to je politika ove vlade“ istaknuo je izaslanik premijera Plenkovića tijekom današnjih komemoracija, potpredsjednik Vlade Boris Milošević.

Anja Šimpraga, saborska zastupnica i potpredsjednica Srpskog narodnog vijeća podsjetila je kako nisu samo Varivode i Gošić osjetili ruku zla koja je pustošila sela i nakon „Oluje“.

„Teško je naći selo u sjevernoj Dalmaciji i Lici u kojem nije bilo ubojstava jednog ili više civila u akciji „Oluja“ i neposredno nakon nje. Poznata su ubojstva u Uzdolju, Žagroviću, Plavnu, Strmici, Ličkom Tiškovcu, Kosovu, Oćestovu, Ivoševcima, Zrmanji. Sudbina je bila nemilosrdna i za Banijce i Kordunaše“, rekla je Šimpraga te naglasila kako je raduje svaki novi život na Bukovici, radovi na elektrifikaciji Parčića, kao i izgradnja vodovodne mreže u Islamu Grčkom, a najviše „me raduje kada Jovan i Ivan zajedno igraju rukomet u osnovnoj školi u Kistanjama bez tereta političkih zbivanja. To je ono što nas ispunjava“, mišljenja je saborska zastupnica Šimpraga.

„Bog ne broji čijih je žrtava više, čijih je manje, pred Bogom su sve žrtve iste , zvali se oni Jovan, Jozo ili Jusuf“, citirala je patrijarha Porfirija na kraju svog govora Anja Šimpraga.

„Ovdje sam danas, kao i u drugim prilikama, da doprinesem tome da živite u miru sa svojim komšijama, da uspostavimo bolju komunikaciju između Republike Srbije i RH-a, da se unaprijedi suradnja oko pitanja nestalih osoba i da se daju odgovori zašto zločini na ovom mjestu i drugim mjestima nisu kažnjeni. Sudbina nestalih ne smije da nas dijeli na Srbe i Hrvate, Hrvatsku i Srbiju, već zajednička posvećenost pronalasku svih nestalih treba da bude most za uspostavljanje povjerenja, koje je jedini put u pomirenje. Na kraju,  ovdje sam da vam odam priznanje zato što ste, nakon ovakvih stradanja, smogli snage za novi početak, obnovljene odnose sa svojim susjedima, i zato što ste našli svoje mjesto u svom zavičaju u Hrvatskoj. To priznanje odajem i onima sa hrvatske strane, koji su i danas sa vama“, istaknuo je u svom govoru Veran Matić, izaslanik predsjednik Srbije Aleksdandra Vučića.

Nakon parastosa i obraćanja u Varivodama, prisutni su posjetili i susjedno selo Gošić, gdje su 1995. ubijeni Savo Borak (70), Vasilj Borak (68), Grozdana Borak (75), Marija Borak (81), Kosovka Borak (77), Milka Borak (75) i Dušan Borak (56) i gdje je položeno cvijeće u znak sjećanja na njihovo stradanje.

Tijekom komemoracija čitani su stihovi Darka Cvijetića, u interpretaciji glumice Sare Stanić.

Za zločine u Gošiću i Varivodama sumnjičilo se šestoricu pripadnika hrvatskih redarstvenih snaga, no nakon postupka pred Županijskim sudom u Zadru te ponovljenog suđenja na Županijskom sudu u Šibeniku optuženici su oslobođeni krivnje, čime je istraga vraćena na početak, i to protiv nepoznatih počinitelja, pripadnika Hrvatske vojske.

Temeljem odgovornosti Republike Hrvatske pojedini članovi obitelji žrtava sudski su ishodili odštete za stradanja svojih najbližih.

Kako je u svom priopćenju u kolovozu ove godine izvijestila Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću „u dvadeset i šest godina od akcije “Oluja”, hrvatsko pravosuđe pokrenulo je četiri kaznena postupka za ratne zločine nad Srbima i to protiv ukupno devetero pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi. Suđenja su rezultirala dvjema osuđujućim pravomoćnim presudama, za zločine u Prokljanu i Mandićima te za zločin u Kijanima kod Gračaca (prvostupanjska presuda donesena je u ožujku 2019., a potvrđena u srpnju 2021.). U dva kaznena postupka, za zločine u Prokljanu i Mandićima te u Gruborima, donesene su oslobađajuće presude. Jedan kazneni postupak je obustavljen u fazi istrage (zločin u Ramljanima)“.

Srpsko narodno vijeće

Share