Trideset godina stanovnici pravoslavnog sela Lišana Tinjskih žive zatrpani šutom od poslijeratne obnove susjednih hrvatskih sela. “Bilo je kao da prolaziš kroz tunel”, pričaju mještani koji od građevinskog otpada nisu mogli ući u vlastite kuće. Dvorišta i okućnice očistili su sami, ali ostala su još brda šute. Umjesto pomoći, Grad Benkovac im je poslao rješenja da uklanjanje tona građevinskog otpada plate o vlastitom trošku, jer odgovorni za pretvaranje ovog sela u divlji deponij – nisu poznati.

Promocijom knjige Šimuna Cimermana „Bitka na Sutjesci – pakao u raju“ u Srpskom kulturnom centru u Glini, u organizaciji glinskih antifašista i SNV-a, obilježena je godišnjica formiranja Sedme banijske udarne divizije

Autor: László Végel, Izvor: Lupiga.Com Utorak, 21. oktobar 2025.  Evropski parlament je doneo neuobičajeno oštru rezoluciju o Srbiji. Odluka ne obavezuje Evropsku komisiju, ne sledi nikakve sankcije kao devedesetih godina, ali je izvesno da predstavlja prekretnicu u oceni Srbije. Nakon toga usledila je oštra reakcija. Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić je izjavila da poslanici Evropskog […]

Predsednik ANEM Veran Matić kaže, komentarišući napad na ekipu N1 ispred šatorskog naselja Ćacilenda kod Skupštine Srbije, da je za njega bilo šokantno da je bilo prisutno 10-ak pripadnika MUP, i da niko od njih niti je prevenirao napad, niti je odmah intervenisao, u smislu da uzima iskaze, obavesti nadređene odnosno započne uviđaj.

Film “Zlatni rez 42” potvrđuje kako je sva ova desetljeća Lordan Zafranović bio u pravu, kako je kirurškim refleksom laserski precizno zalazio u žarište zla i ništenja čovještva, te kako je umjetničkim sredstvima kanio provesti ustašocid u našem društvu

samo je floskula koju često ističu vodeći političari. U političkoj realnosti pitanje nestalih jedno je od onih kojima se vrlo često manipulira i to je najstrašnije, jer porodice pate nekoliko decenija bez informacija i bez dostojnog pokopa najmilijih, ocjenjuje iz svoje dugogodišnje prakse bavljenja ovim teškim problemima bivši posebni izaslanik Predsjednika Republike Srbije za pitanja nestalih osoba. To je nacionalna sramota svake od naših zemalja i čitave regije u kojoj ima preko 10.000 nestalih. Nema dovoljno političke volje za sustavnom i iskrenom suradnjom ni na jednoj strani, a bez stvaranja povjerenja, izbora stručnih i posvečenih ljudi i zajedničkog rada na ovim problemima, nema riješenja. Nužan je i kritičniji odnos prema ratnim zločinima jer njihovo prikrivanje otežava i potragu za nestalim te prihvaćanje moguće pomoći međunarodnih institucija. Politika normalizacije i pomirenja, koja je saživjela u jednom momentu je napuštena, a bez rješavanja međusobnih problema oni ostaju stalni izvor nestabilnosti i sukoba.

Mi smo stajali u toj koloni sa ženom i djecom i vidjele kako svi nekoga traže. Nismo mogli komunicirati, Šljivančanin je stalno šetao, nadgledao situaciju i bio jako arogantan. To je baš bilo strašno da su ta dječica stajala i uopće nisu plakali. Nitko nije plakao. To je bila jedna tako sablasna tišina…. Bilo je hladno i sunčano i vrana toliko da te jeza hvata – sjećanje je na današnji dan 1991. novinarke Radio Vukovara Vesne (Vuković) Orešković. Njena kolegica Zvezdana Polovina tada je posljednji put vidjela svog supruga Branimira, tehničara Radio Vukovara koji je odveden u autobuse uz svog kolegu Sinišu Glavaševića. Ostaci tijela obojice pronađeni su, jedno uz drugo, pri samom dnu Ovčare sedam godina kasnije što je dokaz kako su ubijeni među prvima.

S obzirom da po policijskoj procjeni članovima VeDRA-e zbog prijetnji nije bio preporučen odlazak na vukovarske obale Dunava, kao niti na Memorijalno groblje na Ovčaru, VeDRA je vijenac za hrvatske žrtve Vukovara položila na Spomen-obilježje dvanaestorici hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu, dok je za srpske žrtve vijenac položen u Dunav

I dalje sam Vukovarac i volim da naglasim da je moj rodni grad motiv za sve što radim, pa tako i za aktivizam unutar studentskog pokreta. Odrastanje u vukovarskom društvu imalo je ogroman uticaj na mene, jer je oblikovano postratnim periodom i generalno nezdravim suočavanjem sa prošlošću, kako društva iz kojeg potičem, tako i ovog u kojem sada živim i delujem, kaže student i aktivist

Autor: Bojan Glavašević, Izvor: Lupiga.Com Prvo čega se sjećam, moja prva uspomena uopće, jest prvi put kada sam probao maslinu. I pri tome mislim – uspješno probao, bez koštice. Ne znam koliko sam bio star, ali sjećam se da smo bili u stanu na Olajnici, tom prigodom su kod nas bili neki ljudi i s mojim su […]