Hrvatska zato, programom Domovinskog pokreta, pleše pod ruku s opasnim desnilom, gurana još dublje u blato nacionalizma, a šef te stranke, nastale na zasadama bivše fašističke NDH, sav svoj program najbolje sažima porukom kako u Vukovar, na Dan sjećanja na žrtve toga grada, „ne moraju dolaziti oni kojima se ne sviđa pozdrav ‘Za dom spremni’“. Poludjeli desničar? No, zar je to uopće važno, s obzirom da upravo takvi, i ne samo u Hrvatskoj, ukoliko participiraju u vlasti, pa još sa sebi sličnima, društvo vode u opasnu regresiju.
Okupljanjem u Okučanima pokazujemo da nevine žrtve srpske nacionalnosti stradale u “Bljesku”, za čije stradanje nitko nije odgovarao, nismo prepustili zaboravu, kazao je Boris Milošević na obilježavanju 29. godišnjice stradanja
Godinu dana nakon stravičnog događaja u beogradskoj osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”, kada je trinaestogodišnjak iz očeva vatrenog oružja usmrtio devet učenika i čovjeka iz osiguranja, o posljedicama tragedije za Labirint govore roditelji žrtava i stručnjaci.
Spuštanje urne i razgovori nakon toga pokazali su da je sjećanje na čin kojim se Dubravka Ugrešić rastala sa životom u Amsterdamu jako svježe i da je jače od polaganja njenog pepela u Amstel. U prizivanju sjećanja na te dane moglo se saznati da nikome od tih ljudi nije poznat slučaj ikoga da je svoj život završio eutanazijom. Dubravka Ugrešić je u tome ne samo jedinstveno hrabra među književnicima, nego i jedinstveno moralna spisateljica
PIše: Karmela Devčić, Izvor: Jutarnji list Ženski zatvor se u nas naziva kaznionicom, muški zatvorom. Kako kaže junakinja ovog romana: “Možda zato što žene koje prekrše zakon treba kazniti, a muškarce samo zatvoriti”. Kako se ponaša narcis koji od šarmantna i prema ženi silno brižna i pažljiva muškarca s vremenom sklizne u psihičkog i fizičkog […]
Hrvoje Klasić u 14. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom Anom Rajković Pejić s Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu o tome kakav je bio položaj žena u 20. stoljeću.
Čitali ste njihov program? Gluposti pitam, naravno da niste čitali program Domovinskog pokreta. Nitko živ to nije čitao
Projekt „Tišina koja je srušila spomenik“ započet je prije dvije godine, a rezultat je suradnje umjetničkog tima, lokalne zajednice i tehnoloških stručnjaka. Oživljen je „Spomenik pobjedi naroda Slavonije“ Vojina Bakića u Kamenskoj, miniran 1992. Centralni događaj bila je virtualna rekreacija spomenika putem dvadesetmetarskih LED ekrana, na mjestu gdje je nekoć bio.
Gradonačelnik Gline hvali se da će zgrada izbrisanog Spomen-doma za civilne žrtve ustaša, danas Hrvatskog doma, biti obnovljena novcem iz evropskih fondova
U znak sjećanja na stradanje grupe od preko 40 Roma i Sinta u Hrastini, koje su 1945. godine ubili luburićevci, održana je komemoracija na groblju u Mariji Gorici