40 tekstova zbog kojih su Novosti kažnjene

Autor. Hrvoje Šimičević, Izvor: Novosti

Savjet za nacionalne manjine oduzeo je prošle godine trećinu budžeta tjedniku Novosti zato što smo upozoravali na negiranje ustaških zločina u Jasenovcu, pisali o Željki Markić i kritizirali vladu Andreja Plenkovića. Savjet je takvu odluku donio mimo vlastitih natječajnih pravila i u skladu sa željama Domovinskog pokreta, stranke koja je HDZ-u uvjetovala ulazak u Vladu financijskim gušenjem Novosti.

Pokazala je to istraga pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koja je zaključila da je na godišnjem natječaju Savjet doveo Novosti “u nejednak položaj u odnosu na druge (manjinske) medije” s ciljem da izvrši pritisak na “uređivačku politiku i na kritičko novinarstvo”.

Opsežno izvješće pravobraniteljice, rezultat jednogodišnjeg istražnog postupka, daje i detaljnu kronologiju cijele priče, pokazujući da je udar na ovaj list izvršen preko “osobito problematičnih proceduralnih povreda” koje su suprotne internim dokumentima Savjeta. Ključni pojedinac u operaciji bio je Tibor Varga, predsjednik Savjeta i njegove stručne službe. Nakon ovakvog izvješća Vargina smjena trebala bi biti neminovna. Ostane li na ovoj poziciji, to će značiti da najvažniju instituciju za zaštitu manjinskih prava u Hrvatskoj vodi čovjek kojemu je utvrđen rad na njihovom nagrizanju.

Pravobraniteljica je u izvješću podsjetila da je uoči prošlogodišnjeg natječaja Savjeta bilo javno objavljeno da je od HDZ-a “Domovinski pokret dobio jamstva da će za izdavanje tjednika Novosti biti odobreno između 30 i 40 posto manje novca, odnosno da je navedeno da će biti odobreno 400 tisuća eura”. Umjesto traženih 610 tisuća, Novostima je na natječaju Savjeta dodijeljeno upravo 400 tisuća. Svim ostalim manjinskim medijima sredstva su povećana. Identičan scenarij ponovljen je i na ovogodišnjem natječaju.

Odgovarajući na upite pravobraniteljice, Varga je negirao politički utjecaj na rad Savjeta tvrdnjom da oni “ne sudjeluju u dnevno-političkom diskursu”. Kao stvarni razlog odluke o smanjenju dotacija Novostima naveo je činjenicu da ova institucija “sufinancira programe kulturne autonomije, a ne dnevno-politički diskurs”, i dodao da “politički sadržaji nisu prihvatljivi u sustavu financiranja” Savjeta.

Time je ponovio prošlogodišnje argumente za ovu odluku. Nakon natječaja, Varga je izjavio da je preko Novosti “vršen utjecaj na politička kretanja u Republici Hrvatskoj” i da oni ne mogu subvencionirati političko-ideološke teme.

Novosti su bile jedini manjinski medij čiji je sadržaj analiziran prilikom ocjenjivanja. Sudeći po sadržaju “spornih tekstova”, Savjetu smeta što smo upozoravali na negiranje ustaških zločina u Jasenovcu, pisali o Željki Markić i o napadima na prava žena, seksualnih i etničkih manjina te kritizirali Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića

Analizirajući natječajna pravila, pravobraniteljica je, međutim, došla do suprotnog zaključka. Primijetila je da u njima “politički sadržaj nije propisan kao neprihvatljiv” i da je takav tematski blok redovno bio financiran otkad se Novosti prijavljuju na godišnje pozive Savjeta. Štoviše, natječajni kriteriji jasno navode da Savjet financira i promoviranje ustavnih vrednota, što je neosporno politička kategorija.

Kako je onda Savjet oduzeo Novostima trećinu budžeta, ako u Kriterijima politika nije zabranjena? Izvješće pravobraniteljice pokazuje da je zabrana “sportskih, rekreacijskih, ideoloških, političkih i vjerskih programa” umetnuta u drugi dokument, u natječajne Upute. Pravobraniteljica Upute naziva “dokumentom informativnog karaktera kojim se potencijalne prijavitelje obavještava o uvjetima propisanima Kriterijima”.

Upute bi, dakle, trebale biti preslika Kriterija, ali su zabranom politike postale njegova sušta suprotnost. Važno je naglasiti da je Kriterije većinski izglasalo izvršno tijelo Savjeta, sastavljeno od svih manjinskih zastupnika u Saboru i uglednih javnih osoba koje su odabrale manjinske zajednice. Upute je donio predsjednik Savjeta Tibor Varga i potom ih nametnuo kao najvažnije mjerilo natječaja.

Nakon što su izmišljenim pravilima obesmišljeni stvarni natječajni kriteriji, uslijedilo je namještanje postupka isključivo na štetu Novosti. Pravobraniteljica primjećuje da je “razvidno i da neka druga manjinska izdanja sufinancirana sredstvima Savjeta također imaju političke sadržaje, odnosno ne bave se samo nacionalnim manjinama već se bave društvom, državom i svijetom u kojem žive”.

Potom otkriva da su, unatoč tome, Novosti bile doslovno jedini manjinski medij čiji je sadržaj bio analiziran u procesu ocjenjivanja. “Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine tek je naknadno pregledala ostala manjinska izdanja”, navela je pravobraniteljica, dodajući da su time Novosti stavljene “u nejednak položaj u odnosu na druge medije”. To je saznala u komunikaciji s Vargom.

“Sa sigurnošću možemo tvrditi kako naslove i tekstove kakvi su objavljivani u Novostima nisu pronađeni niti u jednom drugom manjinskom mediju sufinanciranom 2024. godine”, odgovorio je čelnik Savjeta na njen upit. Iz te je rečenice jasno da “politika” ipak nije bila opći eliminacijski kriterij za sve prijavljene medije. Ispostavlja se da je jedini problem bila “politika” tjednika Novosti.

“Može se zaključiti da kriterij prema kojemu su Novostima smanjena sredstva nije (bilo koji) politički sadržaj, nego upravo onakav sadržaj i ton zbog kojih se Novosti proziva i zahtijeva da im se uskrati financiranje”, ocijenila je pravobraniteljica. Zbog toga je zaključila da je do ovakvih natječajnih rezultata “doveo proces koji nije bio utemeljen na kriterijima koji su propisani već na unaprijed stvorenom zaključku o rezultatu samog postupka”.

Koristeći lažne “političke” izlike s ciljem da novčano ošteti samo tjednik Novosti, potom je kreiran najskandalozniji dio cijele priče. Zahvaljujući izvješću pravobraniteljice, konačno smo došli do 40 novinskih tekstova koji su “ocijenjeni nedozvoljenima”, što je dovelo do rezanja trećine traženih sredstava.

Čak 37 čine kolumne Viktora Ivančića, gotovo sve koje je 2024. objavio u Novostima. U tim kolumnama najviše je kritičkih opservacija uputio u smjeru HDZ-a, Andreja Plenkovića i njegove vlade, bilježeći otklizavanje hrvatskih vlastodržaca prema desnom rubu. Ivančić se bavio i ekstremizmom novih Plenkovićevih partnera iz DP-a, upozoravajući na neoustaške i antisrpske pojave u hrvatskom društvu. U pojedinim tekstovima nije propustio kritizirati ni predsjednika Zorana Milanovića i dobar dio oporbe.

Ako su u izvješću pravobraniteljice točni svi podaci o brojevima Novosti sa spornim Ivančićevim kolumnama, to će značiti da je znatan komad budžeta uskraćen i zbog njegovih tekstova u kojima kritički secira režim Aleksandra Vučića i proziva veličanje srpskih ratnih zločinaca (!). Ispostavlja se da su sredstva oduzeta i zato što smo upozoravali da Vlada planira njihovo oduzimanje. U jednom “nedozvoljenom” komentaru iz svibnja 2024. Ivančić je pisao o eksplicitnom zahtjevu DP-a upućenom HDZ-u da se preko Savjeta dokinu dotacije ovom listu.

Osim Ivančićevih kolumni, Savjet je donio odluku i zbog jednog teksta Ivice Đikića, odmjerene političke analize SDP-ove koalicije uoči parlamentarnih izbora. Kao izlika su korištena i dva teksta potpisanog novinara. U jednom smo opisali kako je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pohvalio akademika Josipa Pečarića jer je ovaj tvrdio da je 89 posto imena na popisu žrtava logora Jasenovac “izmišljen, dakle namjerno krivotvoren”. Ministar je rekao Pečariću da je to “važno pitanje koje nam je nametnula jugokomunistička i velikosrpska propaganda”.

Drugi je tekst otkrio sadržaj internih mailova globalne antirodne koalicije, koja je u njima brusila strategije o zabrani ili otežavanju pobačaja i podrivanju prava gej osoba u Evropi. Pokazali smo kako se ova mreža, nastala pod utjecajem američkih ultrakonzervativaca i ruskih oligarha, infiltrirala u hrvatsku vladu. U njoj su bili brojni hrvatski političari i aktivisti. Jedna od ključnih osoba cijele organizacije, ujedno lice na naslovnoj fotografiji spornog teksta, bila je Željka Markić.

“Može se zaključiti da kriterij prema kojemu su Novostima smanjena sredstva nije (bilo koji) politički sadržaj, nego upravo onakav sadržaj i ton zbog kojih se Novosti proziva i zahtijeva da im se uskrati financiranje”, ocijenila je pravobraniteljica. Nakon ovakvog izvješća Vargina smjena trebala bi biti neminovna

Natječajne upute, donesene mimo Kriterija i provedene na štetu tjednika Novosti, vrh Savjeta iskoristio je da nas kazni zato što smo upozoravali na velikosrpski i antisrpski šovinizam, napade na prava žena, seksualnih i etničkih manjina, problematične ispade vlasti i oporbe i na članove Vlade koji ushićeno pozdravljaju negiranje Holokausta i genocida nad Srbima i Romima u NDH.

Nejasno je zašto su u obzir uzeli baš ove tekstove, a zanemarili stotine drugih koji su objavljeni iste godine. Izgledno je jedino da ih je odabrala stručna služba Savjeta koju vodi Varga. Potom su ih vjerojatno proturili Povjerenstvu za raspodjelu sredstava, zato što ovo tijelo mora imati nekakve argumente za svoje “neovisne” odluke.

Članica Povjerenstva koje je odlučivalo o dodjeli sredstava za 2025. godinu bila je Branka Baksa, predstavnica slovačke manjine i HDZ-ova potpredsjednica Gradskog vijeća u Našicama, ujedno predsjednica Povjerenstva. Druga članica je bila Zorica Velinovska, predstavnica makedonske nacionalne manjine.

U Povjerenstvu su bile i dvije vanjske stručnjakinje: Irena Kregar Šegota, načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti pri Ministarstvu kulture i medija, i Katarina Bušić, muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju Zagreb. Lani smo otkrili da se čelnici ovog tijela Branki Baksi pojavi osjećaj gađenja svaki put kad na kiosku vidi naslovnicu Novosti.

Pučka pravobraniteljica je u nekoliko navrata zatražila dostavu njihovih natječajnih ocjena, ali su joj svaki put odgovorili da je prijedlog Povjerenstva identičan javno objavljenoj odluci, u kojoj se samo nalaze iznosi, bez ikakvih detalja. Pravobraniteljica je konstatirala da “nije razvidno postoji li uopće pisani trag o ocjenjivanju prijavljenih programa”.

Prijedlog Povjerenstva da se Novostima dodijeli 35 posto manje sredstava dospio je naposljetku na sjednicu Savjeta. Izvršno tijelo sastavljeno od 20 manjinskih zastupnika u Saboru i uglednih javnih radnika taj je prijedlog većinom glasova usvojilo.

U komunikaciji s pravobraniteljicom Varga koristi konačnu Savjetovu potvrdu odluke da bi legitimirao cijeli postupak. Očigledno nastoji zanemariti da su prije tog glasanja sve ključne faze natječaja – od njegovog početka do samog kraja – bile kontaminirane pristranošću na štetu Novosti i nametanju neizglasanih natječajnih pravila stručnom Povjerenstvu. “Smanjiti Novostima 200 tisuća eura je politički čin i tu ću se zaustaviti”, rekao je uoči prošlogodišnjeg glasanja Furio Radin, član Savjeta iz kvote talijanske manjine. Pročitaju li izvješće pučke pravobraniteljice, sada će i svi drugi članovi doći do istog zaključka.

Pravobraniteljica na koncu nije utvrdila da su Novosti diskriminirane zato što se radi o listu srpske manjine, pod obrazloženjem da se “diskriminacija iz Zakona o suzbijanju diskriminacije u pravilu odnosi na fizičke osobe kao žrtve diskriminacije”. Dodala je i da su Novosti bile jedini projekt srpske manjine kojem su sredstva umanjena. Iz cijelog dokumenta nazire se zaključak da je motiv neosporno političke prirode.

“Navedenom odlukom, pokušava se posredno, smanjenjem sredstava, izvršiti pritisak na uređivačku politiku tjednika i kritičko novinarstvo”, smatra pravobraniteljica, ističući da je natječajno oštećenje Novosti “potrebno sagledati i u kontekstu povrede slobode izražavanja, osobito povrede slobode tiska, čija je svrha u demokratskim društvima i kritičko izražavanje o aktualnim problemima”.

Citirala je Okvirnu konvenciju o pravima nacionalnih manjina koja jamči slobodu izražavanja manjina kao i Europsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP). Poručila je da iz ovih dokumenata proizlazi da se “standardi pluralizma, uredničke slobode i zaštite političkog govora primjenjuju i na manjinske medije”. Savjetodavni odbor, tijelo koje prati primjenu ove Konvencije u državama članicama Vijeća Europe, ističe da pisanje isključivo “o folkloru, tradicionalnim nošnjama, hrani i navikama, može doprinijeti stvaranju stereotipa prema manjinama kao zasebnih entiteta i ne promiče njihovo poštovanje i ugled u društvu”.

I OESS-ove Smjernice o nacionalnim manjinama i medijima u digitalnom dobu navode, između ostalog, da manjinski mediji “moraju omogućiti snažnu javnu raspravu i izražavanje širokih gledišta i perspektiva, uključujući ona koja kritiziraju državu ili bilo kojeg člana društva, od većine ili manjina, ili koja neki čak mogu smatrati uvredljivima”.

Suprotno tvrdnjama čelnika Savjeta, navedene smjernice i međunarodni dokumenti pokazuju da financijsko podupiranje manjinskih medija u cilju obrade političkih tema nije samo dozvoljeno nego i poželjno.

Vargini stavovi, izrečeni u razmjeni mailova s pravobraniteljicom, razotkrivaju zapanjujuću razinu neznanja o javnom sufinanciranju medija. Uvjeravajući pravobraniteljicu da Savjet ne dotira “dnevno-politički diskurs”, Varga je usput napisao da nijedan medij u Hrvatskoj “čija uredništva imaju namjeru baviti se politikom i na taj način utjecati na dnevno-politički diskurs, to nikako ne bi smjeli raditi javnim sredstvima (niti posredno niti neposredno), jer na taj način sve ostale medije koji se bave dnevnom politikom i dnevno političkim diskursom a ne ostvaruju sredstva iz javnih izvora – dovode u neravnopravan položaj”.

U stvarnosti, u Hrvatskoj gotovo ne postoji neprofitni ili profitni medij koji posredno ili neposredno ne dobiva javna sredstva za svoj rad, uključujući i proizvodnju “dnevno-političkog diskursa”. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Agencija za elektroničke medije, gotovo sva ministarstva, županije, gradovi i općine svake godine troše milijune eura upravo za ovu namjenu.

U isto vrijeme, prvi čovjek Savjeta nameće cijeloj državi vlastita razmatranja o medijima i kriterije koje je izmislio kako bi oštetio isključivo jedan manjinski list, po ukusu vladajuće koalicije. Problem nije stao na jednoj godini. Na temelju istih natječajnih “uputa” i suprotno identičnim Kriterijima, Povjerenstvo je i ove godine predložilo, a izvršno tijelo Savjeta prihvatilo isto smanjenje godišnjeg budžeta tjedniku Novosti.

Tekst je prenet sa portala Novosti.