Drago Pilsel – Hrvatska je u neredu, mora se sabrati, preispitati!

Autor: Drago Pilsel

Povod Gallagherova posjeta Austriji bio je dvodnevni susret glavnih tajnika biskupskih konferencija iz srednje Europe. Tajnik Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama, odnosno vatikanski ministar vanjskih poslova, opisao je kao ”nered” novi svjetski poredak u nastajanju zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.

Europa se sada mora ponovno pronaći. S obzirom na brojne krize, europski projekt mora se preispitati i revitalizirati. Papa Franjo vrlo je zabrinut za budućnost Europe, rekao je Gallagher. Istodobno, Rimski biskup ”i dalje je oduševljen temeljnom vizijom ujedinjene Europe u miru, podržanom međusobnom suradnjom i izbjegavanjem sukoba”. To sve je potrebno obnoviti.

”Europa treba mir i solidarnost, Crkva o tome ne treba samo govoriti, nego treba i svjedočiti. Danas više nego ikad prije trebamo mirotvorce”, istaknuo je Gallagher. Predstavnik Svete Stolice ponovio je da Papa predviđa ”humanitarnu katastrofu” po pitanju migracija. Ljudi i vlade trebaju osjetljiv i principijelan stav kako bi ”migrante vidjeli kao ljude, a ne kao statistiku”.

S tim u vezi valja donijeti i riječi vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića koji u intervju za Vatican News (razgovarala je Antea Marinović) reče da ”svaki čovjek, naravno, ima pravo birati gdje će živjeti”.

To je jedno od ljudskih prava, kaže sarajevski nadbiskup, ”koje svatko treba poštivati i ono, posebice u novijim vremenima, omogućuje ljudima da se sele iz jednoga dijela svijeta u drugi. A s izborom novoga mjesta prebivališta uvijek je povezano seljenje bez kojega to nije moguće. Međutim, nije dopušteno ni na koji način ljude prisiljavati pri donošenju njihove odluke, jer svaki oblik prisile za posljedicu ima, osim ugrožavanja čovjekove slobode izbora, također pojavu prisilnih selilaca, što je višestruka nepravda i nasilje”.

”Migracija bi uvijek trebala biti slobodan izbor”, istaknuo je papa Franjo u poruci za ovogodišnji svjetski dan migranata i izbjeglica. No Rimski biskup ističe i da su mnogi prisiljeni napustiti vlastitu zemlju zbog nemogućnosti da u njoj žive dostojanstveno i u blagostanju.

Prema crkvenim statistikama, u posljednjih deset godina (od ulaska Hrvatske u Europsku uniju) u Vrhbosanskoj je nadbiskupiji gotovo 40 posto manje katolika. Negdje više uopće nema katolika, što će reći ni Hrvata.

Manje dramatično, ali također kritično je demografsko stanje u Hrvatskoj, o čemu su nedavno raspravljali hrvatski (nad)biskupi. ”Hrvatska se nalazi u dubokoj demografskoj krizi, zapravo već je ušla u demografski slom zbog intenziviranog pada broja živorođenih, pada broja stanovništva te poremećenosti dobne strukture stanovništva”, riječi su ”Deklaracije” koja je hrvatskoj javnosti upućena sa Šestog hrvatskoga socijalnog tjedna pod naslovom ”Demografija – iseljavanje – migracije”.

Nastavljajući tradiciju socijalnih tjedana iz prošloga stoljeća, Katolička Crkva u Hrvatskoj je u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije Zagrebu, preko svoje ustanove Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, organizirala Šesti hrvatski socijalni tjedan (Zagreb, 22. i 23. listopada 2021.), podsjetio je nadbiskup Dražen Kutleša na promociji knjige ”Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan” u Zagrebu 14. listopada.

”Na tom znakovitom susretu vrsni su hrvatski stručnjaci, različitih struka i uvjerenja, u svojim izlaganjima i plodnim raspravama analizirali i u konstruktivnoj kritici ponudili moguća rješenja u odnosu na pitanja demografije, iseljavanja i sve aktualnijeg pitanja migracija”, kazao je Kutleša.

Knjiga je na 494 stranice teksta i fotografija, u riječi i slici, ”svojevrsno ogledalo sadašnje hrvatske stvarnosti s kojom kao da se ne želimo suočiti”, rekao je zagrebački nadbiskup. To se prije svega odnosi na one najodgovornije, a to su političke vlasti, ali i na sve druge važne čimbenike u hrvatskome društvu, kojima je, kako se čini, važniji onaj ”trenutačni i kratkoročni uspjeh” od dugoročne zajedničke politike u kojoj bi se stvorila i provodila odgovarajuća populacijska politika, ali i istodobno rješavala sve urgentnija pitanja iseljavanja, useljavanja i suvremenih migracija.

Spomenuta ”Deklaracija” poziva na zajedništvo oko temeljnih pitanja opstojnosti hrvatskoga naroda i države. Poziva, naime, na takvu populacijsku politiku ”koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i koja će dugoročno obvezivati nositelje političke i gospodarske vlasti u Hrvatskoj” kako se sa svakom novom vlašću ne bi stvarala nova populacijska politika i na neki način uvijek iznova kretalo od početka.

Ne vidim da se vlast Andreja Plenkovića sekira oko ove strašne naše stvarnosti, da nas nema i da nestajemo. Ne brine odviše ova tema ni pretendente na Plenkovićevu fotelju, Peđu Grbina, Sandru Benčić i druge. Kao da su svi u ovoj zemlji drogirani, odsutni ili pozabavljeni sitnim muljažama i podmetanjima. Selo gori, a baba se češlja, govori ona poznata poslovica.

Dakle, ako stoji Gallagherova konstatacija da se Europa ”sada mora ponovno pronaći i da, s obzirom na brojne krize, europski projekt mora se preispitati i revitalizirati”, tiče se to i nas u Hrvatskoj, da se Hrvatska mora ponovno pronaći i da se naša zemlja kao projekt mora preispitati i revitalizirati.

Sve treba mobilizirati! Pa vidite samu Crkvu: treba joj pune dvije godine da objavi knjigu o tako važnoj tematici! Većina pripadnika klera i redovništva živi u zoni komocije te, osim rijetkih izuzeća, ne vidim pastoralni žar kod njih, a kamoli kod biskupa.

Trebali bismo se ufati u hrvatske političke elite?! Kada će ti likovi shvatiti da je Hrvatska umorna od toga da ju zamaraju svojim povrijeđenim taštinama i izljevima netrpeljivosti? Zanimljivije je gledati dokumentarac o parenju ameba nego rasprave u Saboru. A naš tisak? Bože, sačuvaj nas takvoga novinarstva (cijenim izuzeća na nekim portalima, pak, sada je aktualna kolegica Dora Kršul iz Telegrama i svaka joj čast na držanju!).

Smatram da je jedna od dužnosti i obveza novinara, ovoga ovdje potpisanog koji je ujedno i politički teolog, javno govoriti i o bolnim temama, odnosno o temama koje su uglavnom neugodne i koje želimo gurnuti pod tepih. Jednako tako smatram, ako šutimo, da se time problemi u čitavom društvu mogu samo produbiti odnosno da je jedino rješenje suočavanje s tim problemima.

Vjerujem da svi mi želimo normalno i zdravo društvo u kojem naša djeca i naši unuci mogu živjeti bez straha i normalnim životom, u kojem se mogu obrazovati, naći radno mjesto, živjeti životom dostojnim čovjeka. A za te ”male” stvari potrebno je uhvatiti se u koštac s pogreškama, da bismo na njima učili, a ne da bismo ih ponavljali, uvijek i iznova.

Nema onoga tko svojoj djeci, članovima obitelji, šire i uže, ili sugrađanima ne želi život bolji negoli što ga sam ima, ali isto tako upravo smo mi pozvani napraviti temelje koje ćemo ostaviti drugima da bi oni na njima mogli dalje graditi.

Sve počinje u obitelji, jer zdrava je obitelj temelj zdravog društva jedne države. Nije dovoljno uljuljati se i govoriti da smo lijepi i pametni, zborio je jednom za potrebe moga članka dosta dobar predsjednik države Stjepan Mesić, moramo shvatiti da smo onakvi kakvima nas drugi vide.

Ono što također smatram bitnim za zdravo stanje društva jest sigurnost, svojevrstan osjećaj da pojedinac ima perspektivu boljitka na osobnoj i društvenoj razini, a da bi se to postiglo potrebni su strateški programi i potezi ka gospodarskom napretku. Za to je pak odgovoran politički i gospodarski vrh države.

Pogledajmo, još jednom, stanje u ”kokošinjcu” (ne tvrdim da su u Saboru svi isti, ne nisu, ima dobrih, no…). Ili ovako: Koga biste željeli na čelu države – ne mislite valjda da je Zoki dobro odradio i da zaslužuje drugi mandat?! Koga u Banskim dvorima, ovoga koji se pravi važnim jer mu djevojčica iz Slavonije zahvaljuje na ručku u školi?? Majko mila! Da, pitam vas, koga? A koga ćemo poslati po masnu plaću i ostale beneficije u Europski parlament?

”Pisati ne znači drugo nego misliti. Nered u rečenicama je posljedica nereda u mislima, a nered u mislima je posljedica nereda u glavi, a nered u glavi je posljedica nereda u čovjeku, a nered u čovjeku je posljedica nereda u sredini i u stanju te sredine. Ako je netko odlučio vršiti kritiku, a to znači da hoće od nereda u rečenicama, u mislima, u glavama, u ljudima i u sredinama stvarati red, onda takav subjekt ne smije biti neuredan ni u rečenicama, ni u glavama, ni u mislima.” (Krleža, 1930.)

Vratio sam se iz zemlje koja tone u kaos i za koju nisam baš siguran da će se uspjeti oporaviti (Argentina) i što nalazim ovdje: apatiju, nerad, političku nepismenost, duhovnu zapuštenost…

Lijepo je bilo u subotu na zagrebačkom središnjem trgu vidjeti puno mladih na koncertu Zaklade Ana Rukavina. Što, pobogu, što ostavljamo tim dobrim i veselim naših mlađim sugrađanima?

Nije nam se dogodio polet već obeshrabrenje za veći dio hrvatskoga društva. Kao da ne postoji svijest da se osobnim angažmanom mogu mijenjati okolnosti, a i to malo što je ima (svijest) dodatno je obeshrabrena spoznajom o ograničenostima demokracije ”na hrvatski način”. Zato se sve veći broj ljudi povlači u izoliranost vlastito kreiranog svijeta, ili bježi, kao što se bježi iz BiH, a upravo to možemo nazivati apatijom za opće dobro.

A vi? A ovaj portal? Nešto ste brzo zaboravili našu nedavnu desetu obljetnicu. S vašom potporom kanimo nastaviti dalje.

Ja odustati neću, apatiju ne prihvaćam! Razvoj Hrvatske ovisi o napretku obrazovanja i općoj obaviještenosti građana (pisao je naš povremeni suradnik ali i prijatelj Božo Rudež), o povećanju značaja uloge i prisutnosti žena i mladih općenito u društvu, kao i o kvaliteti političkog vodstva.

Reklo bi se da zagovaram čudo.

Hm, ja u čuda vjerujem. Idem uskoro razgovarati nasamo sa svetim Vasilijem Ostroškim. Idem se savjetovati s jednim našim miljenikom Isusa Krista.

Javit ću vam što sam spoznao.

Ako vas zanima, naravno. Bilo bi dobro i poželjno da vas ovo što pišem zanima više nego što Hrvatska zanima ove u strukturama vlasti.

Ne zato što je krucijalno važno što jedan novinar i teolog misli, već jer bi to mogao biti pokazatelj da se zanimate za vlastitu sudbinu i sreću.

Članak je prenet sa portala autograf.