#MeToo trenutak rumunske glumice naišao na slijeganje ramenima

Piše: Brandusa Armanca

Ali plačni govor upozorenja veteranke, glumice rođene u Moldaviji, naišao je na zanemarivanje gotovo svih ostalih na sceni na godišnjoj svečanosti dodjele Gopo nagrada u Bukureštu prošle sedmice, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

“Nisam imala očekivanja od (glumačkog) ceha, ali bilo mi je teško te noći,” rekla je Voda za Rumunski servis RSE u intervjuu nekoliko dana kasnije. “Dočekana sam sa sarkazmom, ironijom, licemjerjem. Kolega je prošao pored mene i šapnuo: ‘Da, a ko te silovao’?”

Voda i drugi kritičari kažu da je to uglavnom tiha optužnica sistema i društva koje je izbjeglo lekcije globalnog pokreta #MeToo protiv seksualnog uznemiravanja i kulture silovanja. Kažu da je takav tretman još uvijek banaliziran u Rumuniji, uprkos poniženju i nepravdi koja se rutinski nanosi ženama.

Voda je prisutnima Gopoa 3. maja rekla da su je “posljedice njenog izlaganja” u ulozi tinejdžerke u jednom od kultnih filmova rumunskog novog talasa prije 20 godina dovele do “godina psihoterapije zbog seksualnog uznemiravanja unutar i izvan sistema”.

U mračnoj komediji Filantropija iz 2002. glumila je beskompromisnu materijalističku tinejdžericu i buduću zavodnicu. Njen lik, Dijana Dobrovičesku, nasamari četrdesetogodišnjeg srednjoškolskog učitelja i pisca koji joj se agresivno udvara kroz vlastite prevare.

“Ima puno pozorišnih i filmskih reditelja koji su me, čini se, pomiješali s likom”, rekla je Voda publici u kojoj su bili i rumunski ministar kulture Lučian Romaskanu i gradonačelnik Bukurešta Nikusor Dan.

Bila je na pozornici zajedno s ostalim bivšim članovima glumačke ekipe kako bi obilježila 20. godišnjicu Filantropije, od kojih niko nije izrazio simpatije prema Vodi. “Ali film je bio dobar”, rekao je jedan od članova glumačke ekipe, Marius Florea Vizante, u neugodnom pokušaju da se odmakne od Vodinog govora, naknadno izazvavši kritike.

‘To je kao nesretan slučaj’

Zapravo, samo još jedna osoba koja se obratila Gopo publici, Katja Paskariu (Katia Pascariu), koja je dobila nagradu za ulogu u međunarodno hvaljenom filmu iz 2021. godine ‘Bad Luck Banging Or Loony Porn’, primijetila je šutnju i pohvalila Vodu za njenu hrabrost da javno govori.

“Mnogi od nas vide (takva zlostavljanja) svaki dan”, dodala je Paskariu.

Voda je rekla da cilj njenog obraćanja nije bio “pokrenuti kampanju ‘#MeToo iz Moldavije”, već da je htjela da njena 20-godišnja kćerka, koja je bila u publici, bude u stanju da “izgradi karijeru, da ima hrabrosti i da se ne stidi.”

Oana Bukur (Bucur), direktorica kastinga u SagaFilmu, rekla je putem Fejsbuka (Facebook) da je “pomalo zaprepaštena potpunim nedostatkom podrške” budući da je Voda iznijela svoje optužbe. “To je kao u nesreći: brzo prođete i ne gledate tako da ne vidite mozak i krv na asfaltu”, rekla je Bukur.

Rediteljica Ruksandra Gitesku (Ruxandra Ghitescu) nazvala je Vodino pojavljivanje emotivnim, hrabrim trenutkom koji su ostali na pozornici minimizirali. “Iako je bilo puno žena u prostoriji (za vrijeme Vodinog govora), nismo puno pljeskali, niko od nas nije ustao”, rekla je. Žene se često “plaše” i čak se “izvinjavaju što su iskrene”. Umjesto toga, rekla je Gitesku, “trebamo solidarnost.”

Razvan Krem Alekse (Alexe), glumac i komičar, na Fejsbuku je napisao da su Vodine izjave bile kao “udarac u solarni pleksus”. “Činilo mi se da je gospođa Voda pokazala izuzetnu hrabrost, a ako se stvori presedan, tim bolje!”, napisao je Alekse.

Širi problem

Značajna studija Eurobarometra zaključila je da više od jednog od četiri građanina Evropske unije (27 odsto) vjeruje da postoje trenuci kada “seksualni odnos bez pristanka može biti opravdan”. Što je još alarmantnije, taj je broj bio oko 55 odsto među Rumunima, što je najviše od svih članica EU.

Istraživanje, provedeno prije šest godina i otada više nije ponovljeno, ispitanicima je predstavilo devet hipotetičkih scenarija.

Aktivisti upozoravaju da takvi stavovi ostaju tvrdoglavo ukorijenjeni. “Reakcija na svečanosti bila je nesretna”, rekla je za Rumunski servis RSE Andrea Rusu (Andreea), izvršna direktorica Centra Filia, neprofitne organizacije koja podržava feminizam i ravnopravnost polova i obrazovanje.

Rusu je za to okrivila “nedostatak suosjećanja i banaliziranje” Vodinih i iskustava drugih žrtava. “Nije ni čudo, jer je kod nas kampanja #MeToo 2018., s uticajem na cijeli civilizovani svijet, bila nevidljiva”, rekla je Rusu, čiji centar provodi programe protiv uznemiravanja u školama i na univerzitetima.

Navela je slučaj rumunske Nacionalne škole političkih nauka i javne uprave, koji je naglasio ulogu dinamike moći u takvom uznemiravanju. U jednom slučaju, profesor koji je maltretirao studentice i slao im seksualno eksplicitne fotografije uklonjen je iz učionice i istraživačkih aktivnosti, ali je zadržao svoju platu. “To je odnos moći koji zastrašuje”, kazala je Rusu. “U Rumuniji postoji tendencija da se okrivi žrtva i da se zaštiti agresor.”

Bez navođenja imena

Voda je za RSE naglasila neke od specifičnosti glume u kojoj “radite tijelom, glasom, svojim osjećanjima i raspoloženjima”.

“Zato je glumac ranjiv, a mnogi mladi aspiranti postaju zavisni o nekome ko im pomaže u karijeri u zamjenu za određene usluge”, rekla je.

“Kad ste ovako uslovljeni, prva reakcija je da proklinjete nasilnika i pošaljete ga negdje”, rekla je Voda. “Ali onda počinješ da spuštaš glavu, da prihvatiš, inače nestaneš. A činjenica da vam prihvatanje kompromisa koji su u suprotnosti s vašim sistemom vrijednosti pravi zbrku iznutra.”

Voda je odbila imenovati osobe odgovorne za navodno zlostavljanje jer bi je, kako kaže, “tužili za klevetu ili nešto slično”.

“Da biste preduzeli nešto konkretno protiv uznemiravanja, morate imati dokaze. Koje sam dokaze prikupila u ovih 20 godina?”, rekla je za RSE. “Zakon nije pomogao ni prije 20 godina, a ne pomaže ni danas.”

Navela je svoju “naivnost” i idealizam kada je, nakon što je dobila stipendiju za mlade Moldavce i diplomirala na odsjek za mlade rumunskog Nacionalnog univerziteta za pozorište i film Karađale (Caragiale), počela svoju glumačku karijeru. “Pozorišna sredina nije baš zdrava, a mlade glumice prve su žrtve pozorišnih i filmskih reditelja”, rekla je.

Rekla je da uznemiravanje nije bilo tako direktno kao “Hej lutko, što bi učinila da dobiješ ovu ulogu?” Umjesto toga, rekla je kao primjer, “on vam daje privatni sastanak pod profesionalnim izgovorom, daje vam skriptu da pročitate, ali na poleđini je telefonski broj. Slijedi niz znakova, poruka koje će vas natjerati da shvatite da ne možete bez toga.”

Voda je opisala svoju glumačku karijeru nakon Filantropije kao lutajuću, koja ju je odvela od “meteža glavnog grada” u pozorište u provinciji ali gdje je zatekla “istu atmosferu intriga, nezadovoljstva, bijede”.

Štaviše, rekla je, naišla je na zapanjujuće široku diskreciju za reditelje u raspodjeli plata za glumce, dok su tehničari i drugi radili po fiksnim ugovorima. “I oni to iskorištavaju. Tamo smo morali da se suočimo s istom pričom: pozivi na večeru, insinuacije, ‘Da se bolje upoznamo’ i slično”, rekla je za RSE. “Po mom mišljenju, takvi direktori plaćeni državnim sredstvima, od novca poreznih obveznika, trebaju biti u zatvoru zbog zloupotrebe.”

Navela je dodatne izazove za žene koje imaju djecu.

Nakon što je dobila drugo dijete 2016., Voda je radila u niskobudžetnim nezavisnim filmovima i regionalnim kinima prije nego što se naposljetku pridružila moldavskoj trupi za dramski kratki film pod nazivom ‘Šer amis” (Chers Amis, Dragi prijatelji) 2017. godine.

“Ponovno povezivanje je teško”, kazala je Voda. “Nema lavine ponuda ili ugovora.”

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.