Korona virus i policijski čas: Šta sve (ne) možete za to vreme u Srbiji

19. March 2020.
„Najdrastičnija mera", ovako je predsednica Vlade Ana Brnabić opisala mogućnost uvođenja policijskog časa.

Piše: Marija Janković,BBC

Ona je u ponedeljak objasnila da će ova mera biti uvedena ukoliko stariji sugrađani ne budu ostali kod kuće i „ukoliko bude i dalje ovoliko ljudi na ulicama”.

Kako u Srbiji ova mera nije bila uvođena u poslednjih 30 godina, stručnjaci su za BBC na srpskom dali odgovore na najbitnija pitanja u vezi sa časom koji nije školski.

Šta znači policijski čas

Policijski čas je „popularni naziv za privremeno ograničavanje slobode kretanja”, kaže za BBC na srpskom Saša Đorđević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Može se ograničiti, dodaje on, zbog četiri široko postavljena razloga: vođenja krivičnog postupka, zaštite javnog reda i mira, sprečavanja širenja zaraznih bolesti ili odbrane zemlje.

„Formalno, moguće je primeniti ovu meru u trenutnim okolnostima jer je proglašeno vanredno stanje zbog opasnosti od širenja zaraze virusom”, kaže istraživač BCBP-a.

Vladimir Lukić, predsednik Nezavisnog policijskog sindikata kaže za BBC na srpskom da ne postoji univerzalni policijski čas, odnosno pravilo kako se tačno sprovodi ova mera u svakoj državi u svakoj situaciji.

„Policijski čas znači ograničenje kretanja u određenom vremenskom periodu i na određenim mestima”, kaže Lukić.

Za 20 godina koliko Lukić radi u policiji, ova mera nikada nije bila uvedena u Srbiji.

„Bilo je predloga, ali policijski čas nije bio uveden ni tokom rata niti bombardovanja, niti tokom ubistva premijera”, kaže Lukić.

On dodaje da je policijski čas bivao uvođen u drugim zemljama u drugačijim okolnostima, poput ugrožavanja bezbednosti imovine ljudi.

Jedan od najpoznatijih slučajeva jeste uvođenje policijskog časa u Vašingtonu, glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država, početkom 1990-tih. Tada je zbog rasta stope ubistava, uveden policijski čas za sve mlađe od 18 godina.

Koliko će se promeniti svakodnevni život ljudi

Teško je proceniti jer još uvek ne postoje svi detalji.

„Ne zna se koliko će da traje, u koje vreme i gde, ali i koji su izuzeci.

„Najčešće se primenjuje u večernjim satima u trajanju do osam sati”, kaže Đorđević.

Sve više od toga „mora da odobri sudija.”

„U svakom slučaju, svakako da utiče na ljude zbog čega je važno da se objasne razlozi i detalji zbog čega se uvodi i to sve bez strašenja”, kaže istraživač BCBP-a.

Najčešće, dodaje Lukić, „po iskustvima drugih zemalja, policijski čas znači ograničenje kretanja od 22 časa do šest časova ujutru”.

Đorđević misli da zato i nije dobro da i oni koji donose odluke i mediji koriste termin „policijski čas” u ovim okolnostima jer se „najčešće koristi u ratnim uslovima”.

„Dovoljno je ograničenje ili zabrana kretanja”, misli on.

Koja osnovna ljudska prava mogu biti smanjena

Smanjuje se ili ograničava pravo na slobodu kretanja koje je zajamčeno Ustavom i jedno je od osnovnih ličnih prava, objašnjava Đorđević.

„Suštinski, ljudi ne mogu bez ograničenja da se šetaju i kreću ulicama, obavljaju svakodnevne aktivnosti”, dodaje on.

Koliko može da traje

U konkretnim okolnostima, u vreme pandemije korona virusa, zabrana kretanja stanovništva može da traje dok postoji opasnost od unošenja zarazne bolesti u zemlju i od širenja epidemije zarazne bolesti, kaže Đorđević.

To je omogućeno Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. I u ovom slučaju, za svako ograničavanje kretanja ljudi više od osam sati potrebno je odobrenje suda.

Ministar zdravlja donosi odluku o policijskom času na predlog Republičke stručne komisije za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i Zavoda za javno zdravlje.

Može da naredi zabranu ili ograniči kretanje stanovništva u području zahvaćenom određenom zaraznom bolešću.

Članak je prenet sa portala BBC na srpskom.

Članak je prenet sa portala BBC na srpskom.

Click