Mirjana-Bobic-1280x720.jpg
Djordje Jokic14. December 2024.
Energična i osebujna, nasmijana i talentirana, čitana i prevođena... Sve je to Mirjana Bobić Mojsilović, beogradska književnica i novinarka, slikarica te autorica putopisa i televizijskih serijala. U sklopu Dana srpske kulture '24., u riječkoj Gradskoj knjižnici predstavila je lani objavljeni roman "Sazvežđe svitaca", ali je večer bila i likovno-umjetnička, zahvaljujući maloj izložbi njenih prepoznatljivih slika. K tome, Mojsilović je obogatila fundus knjižnice, poklonivši joj neka od svojih djela.
film-rat-1280x720.jpg
Djordje Jokic13. December 2024.
U sklopu Human Rights Film Festivala je prikazan kratkometražni igrani film "Milena" redatelja Željka Stanetića. Film donosi potresnu i slabo poznatu priču o zločinu prisilne mobilizacije srpskih izbjeglica iz ratom razorene Hrvatske te Bosne i Hercegovine. "Milena" se temelji na podacima i svjedočanstvima koje su godinama prikupljali brojni akteri u nevladinom sektoru. Autorski tim film nudi svima zainteresiranima na besplatno korištenje u obrazovne svrhe.
dzez-1280x720.jpg
Djordje Jokic13. December 2024.
Ruralni balkanski funk jazz band. Tako sebe opisuju beogradski Naked, koji su nastupili u zagrebačkoj Močvari nakon što su prošli doslovce pola svijeta. Naked su godinama jedni od najvažnijih predstavnika srpske world music scene. Ističu se višeslojnim i energičnim glazbenim izričajem, prijemčivim, ali istodobno s intrigantnim originalnim kompozicijama. U svoj energični jazz/funk zvuk su ukomponirali tradicijske elemente, prije svega banatske melodije, pa su zbog toga još nazvani “banatskim jazzom”. No, Naked su puno više od žanrovskih odrednica, što je jasno i iz ovog razgovora s Goranom Miloševićem i Branislavom Radojkovićem.
mike-petrucci-f6Xv0xs9JWg-unsplash-1280x960-1.jpg
Djordje Jokic11. December 2024.
Taj najprije nastavnik pa potom upravnik Muriz bi se u julu ili avgustu maknuo iz Pazara. Znao sam da je nekoliko godina išao u Portorož, i ondje je radio portrete. Kasnije ih je za ljetnih raspusta radio u Puli, u Rovinju, u Vrsaru, pa opet u Portorožu. Dvadeset godina je potrajalo to portretsko ljetovanje u Istri. I do pet stotina portreta bi načinio za dva mjeseca
Sasa-Latinovic-u-Hajducima-Pozorista-mladih-FOTO-S-Doroski.jpg
Djordje Jokic10. December 2024.
Neki novi, potpuno drugačiji - skibidi “Hajduci”, po motivima istoimenog romana Branislava Nušića, premijerno će biti izvedeni na Velikoj sceni Pozorišta mladih 13. decembra, od 19 sati. Predstava istražuje nepremostive razlike između Nušićeve generacije i ove nove, uz pitanje - gde smo kao društvo pogrešili? U hajdučkom timu rediteljke Olje Đorđević, koja je i adaptirala roman, su glumci: Slavica Vučetić, Marija Radovanov, Neda Danilović, Jelica Gligorin, Ivan Đurić, Saša Latinović, Slobodan Ninković, Aleksa Ilić, Aleksandar Milković i Uroš Lazović. Scenografkinja je bila Marija Kalabić, kostimografkinja Milica Grbić Komazec a kompozitorka Irena Popović Dragović. Scenski pokret osmislila je Andrea Kulešević, a Ratko Jerković je dizajnirao svetlo.  
large_bogdan-1.jpg
Djordje Jokic9. December 2024.
Jako sam sretan što su evropski glasači prepoznali i nagradili film o čovjeku kojem su humanost i solidarnost bile ispred nacije ili religije. To nije samo pohvala našem filmu, nego i odraz vremena u kojem živimo, izjavio je redatelj "Čovjeka koji nije mogao šutjeti" Nebojša Slijepčević
large_NEZIRAJ.jpg
Djordje Jokic6. December 2024.
Kada su prije nekoliko godina Qendra Multimedia iz Prištine i Radionica Integracija iz Beograda postavile predstavu "Romeo i Julija" sa srpskim i albanskim glumcima, premijera u Narodnom kazalištu u Beogradu bila je ozbiljno dovedena u pitanje
large_BOBICIC.jpg
Djordje Jokic6. December 2024.
Preko 10 hiljada ljudi podržalo je peticiju Bibliotekarskog društva Srbije kojom se traži odlaganje stupanja na snagu naplate autorskih prava i bolje rješenje koje ne bi išlo ni na uštrb biblioteka ni autorica i autora
dubravka-fmk.jpg
Djordje Jokic6. December 2024.
Budući da je medij poezije jezik, bavim se dramom raspada zemlje i dramom raspada jezičke zajednice i nastankom novih, zovem ih, postsrpskohrvatskih jezika. A pitanje jezika je i pitanje identiteta. Mnogo autora i autorki bavi se u poeziji i prozi ovim pitanjima, a moja pozicija je, rekla bih, jedinstvena po tome što to činim u kontekstu eksperimentalne poezije, kaže dobitnica američke NASSS Prize za zbirku "The Politics of Hope (After the War)"