Prije dva-tri mjeseca različiti zapadni mediji znali su sa stanovitim iznenađenjem pisati da se siromašne zemlje Zapadnog Balkana bolje bore sa virusom Covid-19 od bogatih zapadnoevropskih država. Stvari su se, međutim, promijenile
O jubilarnoj – dvadeset i petoj – godišnjici akcije Oluja najviše se ovih dana govori u kontekstu dolaska na svečanost Borisa Miloševića, kao predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj. Ipak, ni Zoran Milanović nije stajao skrštenih ruku.
Do koje mjere u nacionalističkom dijelu javnosti Sarajevo predstavlja nešto što treba potisnuti i negirati svjedoči i buregdžinica u užem centru grada, u blizini Ateljea 212
Dokle više megalomanske ambicije o Srbiji kao moćnoj vojnoj sili, o Srbiji sa bolnicama kakve nema Njemačka, o Srbiji sa više stadiona nego Velika Britanija?
Mada su svi bh. i regionalni mediji brzinski i uz veliku pažnju prenijeli članak iz Guardiana o novim dokumentima s kojih se digla oznaka tajnosti, a tiču se Clintonovih ideja iz ljeta 1995, nema tu zapravo ničeg zaista novog
Hrvatska jedina ima iskustvo bivanja s obje strane, one koja je uplaćivala u takvu vrstu fonda nekad i one koja je danas njihova korisnica. Ime unije se promijenilo, ali je princip ostao isti.
Kad je riječ o ulozi Turaka Osmana i njihovom slavnom rušenju katoličkih crkava, treba se držati ne istorijskih djela, i zvučnih imena, jer i ona falsifikuju često istoriju, nego samo dokumenata, istorijskih dokumenata, izvora iz tog doba
.
Ono što je u posljednjih trideset godina na različitim medijskim platformama napravio Senad Hadžifejzović svakako je, u bh. okvirima, bez presedana, ali ima trenutaka kad se neuporedivost te medijske biografije vidi bolje nego inače
Predsjednik Vučić je preko noći mogao da shvati da mu je ulica opasniji izazov nego virus. A pokazalo se i da nezadovoljstvo nije fenomen Beograda, već čitave Srbije
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije