Nikola-Petrovic.jpeg
Djordje Jokic24. January 2024.
Novinarke KRIK-a Dragana Pećo i Vesna Radojević danas su oslobođene u postupku po krivičnoj tužbi Nikole Petrovića, kuma predsednika Srbije Aleksandra Vučića i bivšeg direktora „Elektromreže Srbije“. Petrović je u tužbi tvrdio da su novinarke u priči u kojoj su otkrile njegovu ofšor firmu i tajne poslove objavile njegove lične podatke, ali je sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu Dragan Nešić utvrdio da to nije tačno i novinarke oslobodio.
1654504231-dijana-e1654504265229-550x360-1.jpg
Djordje Jokic23. January 2024.
Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović danas je na sudu odgovarao na navode iz tužbe koju je protiv redakcije podnela Dijana Hrkalović, bivša sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova, zbog navodnog kršenja pretpostavke nevinosti i povrede časti i ugleda. Dojčinović je na sudu objasnio najpre da se u tekstovima koji se pominju u tužbi kritikuje tužilaštvo i njihov rad i da tema tekstova nije Hrkalović, već neispitane veze između države i kriminala.
Nikola-Petrovic.jpeg
Djordje Jokic25. November 2023.
Nikola Petrović, kum predsednika Srbije Aleksandra Vučića i bivši direktor „Elektromreže Srbije“, juče je na suđenju po njegovoj tužbi protiv novinarki KRIK-a rekao da bliskost sa ljudima iz vlasti ne određuje da je on javna ličnost. Petrović je tužio novinarke zbog priče u kojoj su otkrile da je imao ofšor firmu preko koje je tajno ušao u poslove u Srbiji, ali i kupio avio-kompaniju od kontroverznog biznismena Stanka Subotića.
Beta-gfbzp9u9e2-1-1280x853.jpg
Javni servis30. May 2023.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je KRIK osuđen zbog vesti sa suđenja na kom se spominjao tadašnji direktor BIA-a Bratislav Gašić. Sudija Nataša Petričević Milisavljević koja je ranije osudila KRIK, nije jasno utvrdila da li su novinari pogrešili – da li su istinito preneli da su na suđenju pušteni prisluškivani razgovori u kojima se čulo da je Gašić „na kazanu“ kod kriminalca, kao i da li su dobro protumačili značenje ovog izraza, smatra Apelacioni sud koji je slučaj vratio na ponovno suđenje.
maxresdefault-12.jpg
Javni servis26. February 2023.
Bojana Savović, tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, završila je prošle nedelje više od godinu dana dugu istragu velike krađe u „Elektroprivredi Srbije“ (EPS) i naredila hapšenje šest osoba za koje se sumnja da su oštetili ovo javno preduzeće za oko 7,5 miliona dolara. Tek što je trebalo da sasluša uhapšene, njen šef, tužilac Nenad Stefanović, onemogućio joj je da dalje radi na ovom slučaju - premestio je iz odeljenja za korupciju i oduzeo joj istragu.
krik-1.jpg
Javni servis11. November 2022.
Presuda KRIK-u ima jednu veliku kontroverzu: u njoj se ne dovodi u pitanje istinitost prisluškivanog razgovora koji su novinari objavili, tvrdi se i da novinari imaju pravo da čitaocima pojasne stvari – ali su u isto vreme urednik i novinarka KRIK-a osuđeni upravo jer su čitaocima pojasnili značenje izraza „na kazanu” koji je spomenut u navedenom razgovoru. Skandalozniji deo presude je ipak taj što se okolnost da je Bratislav Gašič funkcioner uzima kao otežavajuća okolnost novinarima – umesto da je obrnuto.
Javni servis4. November 2022.
Sudija Nataša Petričević Milisavljević osudila je KRIK jer je objavio vest sa suđenja kriminalnoj grupi Zorana Jotića Jotke u kojoj je preneo ono što se dešavalo u sudnici – citirao prisluškivani razgovor članova kriminalne grupe u kome se čulo da je direktor BIA-e Bratislav Gašić kod Jotića „na kazanu“. Presuda je doneta po Gašićevoj tužbi za povredu časti i ugleda, a urednik KRIK-a Stevan Dojčinović kaže da je reč o opasnom presedanu jer se postavlja pitanje da li novinari u Srbiji i dalje smeju da izveštavaju iz sudnice. „Ova presuda pokazuje da je vlast u velikoj meri zavladala i sudovima. Može biti početak otvorenog gaženja preostalih slobodnih medija“, kaže predsednik NUNS-a Željko Bodrožić.
221030-naslovna1-1280x320.png
Javni servis31. October 2022.
Raskrikavanje je analiziralo više od 4.000 tekstova o ratu u Ukrajini koji su od početka februara do kraja jula objavljeni u Večernjim novostima, Informeru, Srpskom telegrafu, Blicu i listu Danas. Od tog broja, oko 1.600 tekstova (40 odsto) ocenjeno je kao pristrasno prema nekom od aktera - Rusiji, Ukrajini ili Zapadu. U tom uzorku dominiraju tekstovi koji su pozitivno intonirani ka Rusiji i negativno intonirani ka Zapadu.