Bozilovic-1.jpg
Djordje Jokic11. September 2025.
Radimo sa porodicama Albanaca, Srba, Roma, Bošnjaka… I pored toga što su preživele, porodice imaju snage da jedne sa drugima razgovaraju, da idu napred, kažu Nataša Božilović i Mergim Memović iz Resursnog centra za nestala lica u Prištini
101.png
Djordje Jokic11. September 2025.
Predsednik Visokog savjeta tužilaštva i član SRG Branko Stamenković kaže za “Vreme” da postoji više dostignuća Stalne radne grupe od njenog osnivanja do danas. Kao prvo bi, objašnjava, izdvojio “građenje razumevanja problema sa kojima se novinari suočavaju u svom radu”, a koji se tiču moguće krivičnopravne zaštite. Dodaje da je njima, kao tužiocima, izuzetno bilo bitno da sagledaju i razumeju što više okolnosti i činjenica koje se tiču bezbednosti novinara i da nakon toga predlažu konkretnije mjere
1748625753_kolona_30_maj.format-webp.width-900.png
Djordje Jokic10. September 2025.
Bijele Vode kod Gline nekada su bile ponos Banije, a danas su “selo duhova” s tek 16 stanovnika. Povratnici se, osim s praznim kućama i praznim poljima, godinama bore i s pljačkašima. Iz kuća su odneseni namještaj, životinje pa čak i cigle, a pravda se još uvijek čeka. Više o životu na rubu nestanka pogledajte u priči Vlatke Koren.
Mira_Furlan_IMG_1807_6423799559.jpg
Djordje Jokic10. September 2025.
Da joj smrtna ura nje bila odzvonila na pragu dobi za umirovljenje, Mira Furlan bi prije pet godina proslavila svoj platinasti, 70. rođendan. Ovako, ostaju bar uspomene na velebno i glumačko i spisateljsko djelo njezino
Sinan-Gudzevic-1280x720-1.jpg
Djordje Jokic9. September 2025.
Živo je čudo da se ijedan čovjek koji piše, u Srbiji, a bogme u cijeloj nekadašnjoj Jugoslaviji, spasi da ga ne zapadne koja od nagrada iz Čudićeva registra. No je još veće čudo kako je, prema istraživanju samoga Čudića, većina nagrada zapala svega dvadesetak autora. Kruženje nagradive materije u društvu!
Sinisa-VIDA-1280x720.jpg
Djordje Jokic9. September 2025.
Naš gost slovi za jednog od najistaknutijih teoretičara nacije i nacionalizma u svijetu. Profesor je sociologije na University Collegu u Dublinu, član je Irske Kraljevske akademije i vanjski član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Osim nacijom i nacionalizmom, bavi se fenomenom rata i organiziranog nasilja. Njegove knjige prevedene su na 14 svjetskih jezika, objavio je preko stotinu znanstvenih članaka, za svoj rad dobio je niz prestižnih međunarodnih nagrada. Iako je riječ o čovjeku koji je u znanost zakoračio sa zagrebačkog sveučilišta, sociologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o Siniši Maleševiću i njegovom radu šira hrvatska javnost zna malo ili ništa. Šteta, jer malo edukacije o nacijama, nacionalizmu i organiziranom nasilju ovom društvu zasigurno ne bi škodilo.