960edab0-1280x771.jpg
Javni servis8. March 2021.
Od svakodnevnice u novoj stvarnosti, dodatnih obaveza, stresa, straha i neizvjesnosti od toga kako će sutra da izgleda, životi svih ljudi na svijetu okrenuli su se naglavačke od početka prošle godine kada je krenulo širenje korona virusa iz kineskog grada Wuhana. Život kakav smo znali više nije tu, okolnosti su drugačije: danas iz kuće ne izlazimo bez maske, strahujemo od blizine zbog moguće zaraze, ako se zarazimo strahujemo od simptoma ili mogućnosti da smo prenijeli virus nekom drugom. I još uvijek ne znamo kako će sutra da izgleda.
d70488cb-1280x861.jpg
Javni servis5. March 2021.
Otkad je počela pandemija imamo eksploziju medicinskih dezinformacija. Možda to ne treba da nas iznenađuje. Dok se zdravstvena kriza epskih razmera odvija pred našim očima, raste potražnja za najnovijim vestima o vakcinama i svemu ostalom u vezi sa pandemijom. Ali obilje informacija može dovesti do konfuzije, nerazumevanja i nepoverenja.
f576b908-1280x853.jpg
Javni servis4. March 2021.
Uprkos brojnim najavama da će biti drugačije, trka za vakcinama odvija se onako kako se i moglo očekivati - bogati svet prednjači, a ostatak, uz par izuzetaka, zaostaje i to puno. Prema listi koju vodi New York Times, u svetu je do sada vakcinisano oko 250 miliona ljudi. Apsolutni lider vakcinacijske trke, kada se gleda broj vakcina datih na 100 ljudi, za sada je Izrael, a zatim slede Sejšeli i Ujedinjeni Arapski Emirati, pa onda, Velika Britanija, Sjedinjene Države, Maldivi i Srbija. Vakcinacija u EU je krenula ali se ispostavilo da ide mnogo sporije nego što se očekivalo. Da li je Evropska unija zapravo podbacila kada je u pitanju masovna vakcinacija, i ako jeste, kako se to desilo? I šta ce biti od ideje da se uvedu nekakvi vakcinacijski pasoši koji bi nam omogućili da ovog leta putujemo? O tome za podkast Radio Karantin govori berlinski dopisnik lista Wall Street Journal, Bojan Pančevski.
vladimir-gligorov-mcb-1280x850.jpg
Javni servis3. March 2021.
Čemu bi trebalo da teže javne finansije u epidemiji? Uzmimo ono što je najspornije, a opet najpopularnije. U SAD bi trebalo, ako se odgovarajući zakon usvoji, svako ko ima godišnja primanja manja od 75.000 dolara da dobije 1.400 dolara. Zapravo, računa se s porodicama, tako da je složenije, ali to ostavljam po strani. Slični programi budžetske podrške retki su u Evropi.