Jug Španije: Al Andaluz – na raskršću kultura
![OLYMPUS DIGITAL CAMERA](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Granada-mavarska-Palata-Alhambra-XIII-v-1280x987.jpg)
Piše: Ivana Dukčević
Kada sam zatvorila prozor i kockice se u glavi posložile, shvatila sam da je čovek u kolima bio Marokanac na privremenom radu u zapadnoj Evropi i kao mnogi njegovi zemljaci u tom periodu vraćao se kući na zasluženi godišnji odmor. Pravac ka mestu i luci po imenu Alhesiras nešto južnije od Gibraltara, odakle trajekti svakog dana za nešto manje od jednog sata stižu do Maroka ustvari je bio predmet njegovog pitanja. Španski Alhesiras u arapskom originalu izgovara se Al-džazira i ima isto značenje kao i naziv popularne katarske TV stanice. Zbog toga je ime zvučalo poznato. Imenica “al-džazira” na arapskom znači “ostrvo” i najčešće se kao izraz odnosi na Arabijsko poluostrvo, ali je Al-Jazeir (Al-džazeir) i ime države – Alžir. Tridesetak kilometara južno od Alhesirasa nalazi se mesto Tarifa. Iako mnogi pogrešno misle – Tarifa, a ne Gibraltar (Britanska prekomorska teritorija) najjužnija je tačka Španije. Luka u Tarifi omiljena je među turistima koji tokom letovanja u Španiji kreću na jednodnevni izlet ka tajnovitom Tandžiru, u Maroko. Za pola sata brodom prelaze Gibraltarski moreuz – u najužem delu širok samo 14 kilometara, i makar na jedno popodne stupaju na tlo Afrike.
![](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Gibraltar-viđen-iz-španskog-mesta-La-Linea-de-la-Konsepsion-1280x960.jpg)
Zbog činjenice da su Mavari – Arapi poreklom sa Bliskog istoka pristigli iz severne Afrike, vladali velikom većinom Iberijskog poluostrva više od sedamsto godina, imena mnogih pojmova, gradova i većine reka centralne i južne Španije u stvari su arapskog porekla. Ako naziv nekog grada ili oblasti Španije (i susednog Portugala) počinje prefiksom “Al” (arapski član ispred imenice), a reka sa “Guad” (arapski naziv za korito reke), vrlo je verovatno da potekao od Mavara. Slično balkanskim turcizmima, reke Gvadijana, Gvadalkivir i Gvadalhorse, gradovi Almerija, Almedina, Gvadalahara, ali i palata Alhambra i Albaizin (u Granadi), kao i region Alpuharas i poluostrvo Gibraltar, nazivi su arapskog porekla.
![](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Katedrala-u-Granadi-1280x960.jpg)
Osim jezika, tokom vekova Mavari i njihova kultura duboko su se ukorenili u kulturu i običaje južne i centralne Španije, kroz arhitekturu kuća, pesmu i igru – flamenko i stil života, uopšte. Irigaciju zemljišta u poljoprivredi i mlinove (izum iz Kine koji je postojao u drevnoj Persiji), prvi put su na tlu Evrope upotrebili Mavari u Andaluziji. Ostaci arapskih mlinova iz IX veka – golemi drveni točkovi na kamenoj osnovi, i danas tavore u trščanom mulju širokog zamućenog korita reke Gvadalkivir u Kordobi, stotinak metara od antičkog rimskog mosta. Mavari su u Španiji prvi put na tlu u Evrope zasadili badem – mleli ga i od njega pravili marcipan, kao i persijsko povrće – spanać, koji je prema jednoj verziji ostatak tadašnje hrišćanske Evrope nazivao “ispanak” (“špansko“), iako postoje i druge tvrdnje o poreklu reči – od persijskog “aspānākh” što znači “zelena ruka”.
![](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Granada-mavarska-Palata-Alhambra-XIII-vek-1280x1707.jpg)
Nakon antičkog perioda i duge vladavine Rimljana, Španiju su naselila germanska plemena. U severnom delu živeli su Vizigoti – budući Španci, dok su jugoistok Španije osvojili Vandali koji iza sebe za par vekova vladavine nisu baš mnogo toga ostavili. Osim što su bili poznati po pljačkanjima i upadima u gradove, zbog čega se i danas pojam „vandalizam“ vezuje za njih. Kada je godine 711, mavarski vojskovođa Tarik Ibn Zijad iz Afrike sa vojskom prešao moreuz, popeo se uz neobičnu stenu i sagradio tvrđavu nazvavši mesto po sebi Džab-al Tarik – Gibraltar tj. “Tarikova planina”, on a kasnije i njegovi naslednici vrlo brzo uspeli su da poraze Vandale. Zemlju koju su osvojili nazvali su po starosedeocima Al-Andalus, od gotskog “Vandal-lots” tj. “Zemlja Vandala”, samo se „v“ u imenici „Vandal“ nekako izgubilo. U poređenju sa petsto godina vladavine Turaka na Balkanu, Mavari su ovim prostorima pohodili sedam vekova i od Andaluzije – naročito u periodu između IX i XIII veka – stvorili centar nauke i kulture – literature, umetnosti, medicine i poljoprivrede – čitave Evrope. U Andaluziju, zemlju prosperiteta za veliku većinu njenog stanovništva – Arape, Jevreje i hrišćansku manjinu, dolazili su učeni Evropljani onog vremena kako bi se upoznali sa najnovijim naučnim i drugim otkrićima, ali i zaboravljenim literarnim delima antike prethodno naučivši arapski, u to vreme – najpopularniji strani jezik Starog kontinenta.
![](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Velika-džamije-Kordobe-IX-vek-1280x972.jpg)
U vreme kada je u srednjovekovnoj Evropi, Crkva zabranjivala izučavanje klasičnih, filozofskih dela antike, u Al-Andaluzu Mavari su na arapski prevodili Aristotela. Danas deluju gotovo nestvarno francuski dokumenti iz XI veka, koji otkrivaju prepisku između lokalnih biskupa i pape gde se prvi pismeno obraćaju vrhovnom poglavaru žaleći se na to da sve više učenih ljudi uči arapski kako bi moglo da čita mavarske knjige, i da ima slučajeva da se preobraćuju u islam. Osim hrišćana, i jevrejsko stanovništvo Al-Andaluza pod vlašću Mavara i njihovih zakona uživalo je mnoge povlastice, sve dok se vremena nepovratno nisu promenila.
![](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Medinat-Al-Zahra-najstariji-mavarski-palatni-kompleks-Evrope-X-vek-1280x960.jpg)
Tokom srednjeg veka, mavarska kultura Andaluzije bila je na izuzetno visokom nivou. Kada su Španci rekonkistom krenuli sa osvajanjem Španije od Mavara (Reconquista – španski vojni pohodi između VIII i XV veka, za ponovno osvajanje teritorija današnje Španije od Mavara) i vojno ih porazili, nisu ni izdaleka znali o medicini, geografiji, irigaciji ili primenjenom zanatstvu koliko su mogli da pročitaju u arapskim knjigama i vide na licu mesta. U IX veku, pod vlašću Mavara glavni centar Al-Andaluza – Kordoba važio je za najprosperitetniji grad čitave Evrope. Nekolicina visokih španskih dostojanstvenika, izlažući se riziku od kazne molili su tada čuvenog Velikog inkvizitora i vrhovnog katoličkog kardinala Sisnerosa (Cisneros, XV vek) da nakon isterivanja Mavara iz Španije na lomači ne spali sve mavarske knjige – naročito ne one persijske iz oblasti medicine, jer će sa njima nestati i svo znanje do tada nepoznato Evropljanima. Zbog velikog broja zadivljujućih kulturno-istorijskih spomenika, osim Madrida i Barselone kao najvećih gradova zemlje najposećeniji deo Španije je sunčana Andaluzija, gde u najpoznatijim centrima: Sevilji, Kordobi, Granadi i u njihovoj okolini još uvek vremenu odolevaju nekadašnje mavarske građevine – romantične istočnjačke palate koje su španski monarsi po rekonkisti prisvojili i uz izvesne dodatke preuredili za sebe.
![](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Granada-marokanska-teterija-čajdžinica-1280x1068.jpg)
Pre nego što su početkom XVI veka i poslednji Mavari proterani iz Andaluzije, ponuđeno im je da se pokrste i pređu u katoličanstvo (oni koji su pristali, dobili su pogrdan nadimak – Moriskos). I jevrejsko stanovništvo Španije bilo je primorano da se pokrsti, ili zauvek napusti Andaluziju. Najveći broj Jevreja otplovio je ka istoku i naselio se u tada kosmopolitskom Istanbulu, ali i u Veneciji gde je zbog velikog broja izgnanih iz Španije na severoistoku ostrva, u Kanaređu osnovan prvi jevrejski geto ikada (od italijanskog: ghetto). Mavari su mahom izbegli na jug. Prešavši moreuz, jedan deo njih naselio je današnji Maroko – zemlju u kojoj je i danas na svakom koraku vidljiv uticaj mavarske – španske, andalužanske arhitekture. Zanimljivo je da mnogi misle da je obratno.
![](https://javniservis.net/wp-content/uploads/2021/01/Ivana-Dukčević-Kordoba-najstariji-mavarski-mlinovi-Evrope-1280x960.jpg)
Odlomak iz knjige “Umetnost putovanja”. Ivana Dukčević je fotograf i putopisac, kreator samostalnih putovanja i autor stranica Umetnostputovanja.rs