Marija Dejanović – „Dobrota razdvaja dan i noć“

20. Septembar 2021.
Marija Dejanović. “Dobrota razdvaja dan i noć”. Izdavač Sandorf 2021.
202105191130200.Dobrota_razdvaja_dan_i_noc

U vrtu drži dva psa – mješance

Tko zna koliko različitih pasmina

Iza kuće, grmlje šipka nalikuje na ranu

nastalu izostankom češljanja

šamponiranja, brige

 

Svakog je dana čujem kako viče na njega

krešti kao sijeda ptica I onda pretjerano ljudski

plače iz grla

Kad napnem da  je poslušam

kao kroz vodu

upropastio si mi život i zbog tebe nemam nikoga

i lajanje psa

ali vidjet ćeš, jednom kad me ne bude

kome ćeš piti krv na slamku

 

i ne znam govori li to mužu

tretirajući ga kao psa

ili psu, tretirajući ga kao muža

 

Sigurna sam da ljubav razdvaja domaćeg psa od lutalice

kao što dobrota razdvaja dan i noć

i sve sam uvjerenija da ništa vrijedno spomena

ne razdvaja čoveka od drugih životinja

 

U mraku se ne vidi ništa opipljivo, grmlje šipka

kao da naprasito buja kroz njegovo krzno

Zreli su šipci polipi

nastali na vratu usjecanjem lanca

i vire ispod krzna

nisam sigurna navire li to smrt kroz kožu

ili život probija ispod lanca

 

Jednom je došla hladna zima

Poskliznula se na zaleđen put dok je nosila hranu psima

i slomila nogu

 

Sanjala sam da je napokon umrla

i prestala mučiti sebe i pse

da je pao mraz I prekrio šipke, nogu i polipe

 

Sanjala sam da dolazim s pilom, režem im lanac

 

i oslobađam stotinu njezinih pasa koji

živi I mrtvi

napokon odlaze

 

odlaze na stazu

koja vodi iz dvorišta

da joj pojedu tugu i poližu rane

 

Receznije:

 

Pjesme su Marijine

kapljice kiše, koje padaju na još vruć pepeo.

I kapi progore i kiša se zapali.

Vatra procuri. Kao proliven sok od jabuke, koji je otišao u raj po nešto novo, neočekivano.

Pjesme su Marijine

od lovca nišanjen prazan prostor između rogova, kamo se ljubav svija i udomljuje.

U pjesme Marijine ribe odlaze da se spasu, i svakoj riječi govore – ti si riba, ti si riba.

U pjesme Marijine odlazi dobrotom odvojena noć, sve da bi Marija rekla – znaš, ja sam odavde.

— Darko Cvijetić

 

Majstorski reduciranim i pročišćenim pjesničkim govorom, pjesnikinja Dejanović, kako u jednoj od ključnih pjesama zbirke piše, “gleda u sebe iz daljine dok se ne prepozna”. Ova zbirka u jezgrovitom i narativnom fonu odvaja i skuplja, niže slitine sjećanja i sadašnjice, dijagnosticira začudne naopakosti (prekinuti znači započeti, a otići—doći) pa, lomeći kosti evidentnoga, zapravo ih namješta. Takorekuć, budi nas iz dogmatskoga drijemeža o samorazumljivim srećama, o strancu spašenom u arkadiji; bilo geografski odavna označenoj kao takvoj, ili pak vremenski u djetinjstvu i odrastanju, kao onim eteričnim prostorima intimističkog, ljubavnog. Kao duboko perceptivna svjedokinja—pored svoga i mnogih drugih života—Marija Dejanović dijeli s nama strast prema refleksiji, svijetu prirode, biću žene, a ponajviše blagotvorne istine o oporosti iskustva vječnoga stranca.

— Dorta Jagić

 

Biografija

Marija Dejanović rođena je u Prijedoru 1992. godine. Odrasla je u Sisku. Živi i djeluje u Zagrebu i Larisi. 2018. godine objavljuje knjige Etika kruha i konja (nagrada Goran za mlade pjesnike i Kvirinova nagrada za mlade pjesnike) i Središnji god (nagrada Zdravko Pucak). Trojezična knjiga Orato Osto / Visible Bone / Vidljiva kost izašla joj je u Grčkoj u sklopu Athens World Poetry Festivala i Versopolisa, u izdanju Poets’ Circlea. Dobila je nagradu Milo Bošković (2021.) za pjesmu Na putu do trgovine, drugu nagradu na DiBiase Poetry natječaju za pjesmu Grandma Still Remembers My Mother Well i nagradu Marin Držić za 2020. godinu za dramski tekst Ne moramo više govoriti, svi su otišli. Objavljivala je pjesme, eseje i književne kritike u raznim časopisima, zbornicima i na internetskim portalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Pjesme su joj prevođene na petnaestak svjetskih jezika. Sudjelovala je na brojnim domaćim i stranim međunarodnim pjesničkim festivalima i čitanjima poezije. Zamjenica je direktora Thessalian Poetry Festivala (Πανθεσσαλικό Φεστιβάλ Ποίησης) i članica uredništva časopisa Tema. Završila je studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studij komparativne književnosti na istom fakultetu samo što nije. Članica je Hrvatskog društva pisaca i europske pjesničke platforme Versopolis.

Share