DOCUMENTA je predstavila preliminarne rezultate istraživanja ljudskih gubitaka povezanih s događajima tijekom i nakon VRO “Oluja”, prema kojima su identificirane 2.353 žrtve rata, pretežito srpske nacionalnosti i civilnog statusa, a najviše stradalih je u dobi od 36 do 64 godine. Iz Documente navode kako se suočavamo s posve suprotstavljenim slikama kad je riječ o stradanju tijekom i nakon Vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je vraćen teritorij RH. Za jedne je to pobjeda, za druge egzodus. „To je lice i naličje iste priče“, rekla je voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič.

Druga epizoda Glasa lokala bavi se izazovima sa kojima se suočavaju lokalne novinarke iz regiona. Urednica IN Medije iz Inđije Verica Marinčić, urednica eTrafike iz Banjaluke Vanja Stokić i urednica Plus portala iz Slavonskog Broda Željka Gavranović govore o tome kako je biti medijska radnica u manjoj sredini, u društvu koje nosi naočare rodnih stereotipa. Epizoda pruža i osvrt na važna istraživanja o bezbednosti novinara i novinarki, kao i savete za sve novinarke sa lokala, ali i iz veće sredine, koje se susreću sa rodnim stereotipima i diskriminacijom.

Predsjednik SNV-a Milošević na komemoraciji u Glini istaknuo je da se rehabilitacijom ustaških simbola veličaju i rehabilitiraju zločini. Potpredsjednica Antifašističke lige Teršelič podsjetila je da predstavnici Vlade RH eksplicitno odbijaju da se genocid u NDH poveže sa Srbima

Documenta je predstavila do sada najcjelovitije podatke o stradalima u razdoblju od 25. srpnja 1995. do 14. siječnja 2001., koje obuhvaća “Oluju” i još pet ratnih operacija. Od 2353 osobe koje se vode kao potvrđene ili djelomično potvrđene žrtve rata, 1747 njih je srpske, a 466 hrvatske nacionalnosti. Smrtno je nastradalo 1170 civila, od toga 1055 srpske i 60 hrvatske nacionalnosti, 918 vojnika i 228 njih u miješanom statusu

U povodu 80. godišnjice pokolja u glinskoj crkvi, Milorad Pupovac napisao je za portal Telegram kronologiju negiranja zločina u Glini na mjestu koje se danas zove Hrvatski dom. Tekst prenosimo u cijelosti

Imam mnogo bolju ideju za našeg premijera i njegovu Vladu: žele li zaista testirati ljubav mladih prema Jedinoj Im I Vječnoj Domovini, ali i napraviti nešto korisno za Nju, neka iz ostavštine pokojne Jugoslavije umjesto obaveznog vojnog roka radije vrate – omladinske radne akcije

Socijalna sablast s nazivom “branitelji”, pred kojom nacija pobožno kleči, a vlast je drži pod strogim nadzorom, nastupa u ulozi profašističke avangarde koja priprema društvo za nadolazak nove rutine, za novu standardizaciju po kojoj ono što se do jučer doimalo zazornim postaje samorazumljivo

“Niti sam pokušao shvatiti, niti mogu razumjeti. Nikad u životu se nisam bavio politikom, i fokusiran sam samo na divno druženje s pulskom publikom”, rekao je Bajaga uoči koncerta u Puli, a nakon zabrana u Sisku i Solinu

U 45. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić razgovara s Maksimom Kamenjeckim, profesorom s Instituta za međunarodne odnose Sveučilišta u Kijevu, o nastanku dviju najmoćnijih obavještajnih službi 20. stoljeća – američke CIA-e i sovjetskog KGB-a. Kroz razgovor otkrivaju političke okolnosti i organizacijske modele najpoznatijih špijunskih organizacija 20. stoljeća, ali i kako su te službe oblikovale hladnoratovski svijet. Budući da Kamenjecki živi u Kijevu, dotaknuli su se i osobne povijesti Vladimira Putina, njegova uspona iz redova KGB-a do vrha vlasti – od Istočne Njemačke, preko Lenjingrada do Moskve.

U Užicama su građani 6. jula probili policijski kordon i blokirali državnu magistralu, nakon čega je njih devetero uhapšeno i terećeno za napad na službena lica. “Ljudi su ljuti i ne plaše se”, ističe Gordana Danilović, profesorica užičke gimnazije, dodajući da će se protesti nastaviti