JE LI VAS STID? Ljudska vrsta vrijedna je prezira!
Izvor: Lupiga
Sljedeću akciju „Čisto podzemlje“ imat će u Gaćinoj jami, smještenoj u zaleđu Biokova, nedaleko Zagvozda. Tamošnji stanovnici, naime, u Gaćinu jamu, kojom bi se trebali ponositi, bacili su neopisive količine smeća. Fotografije s lica mjesta snimila je ekipa iz Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti „Osmica – Karlovac“ te potom o tome obavijestili inicijativu.
„Smeće u jami je potpuno svježe … jučer bačeno s obližnjeg puta. Lokalni ljudi uspjeli su ubaciti preko 100 kubika kućanskog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lijekova, kemikalija i pesticida. Smeće smo dosad vidjeli samo mi speleolozi, jer – okolica ulaza je čista kao suza … a u podzemlju horor film“, objašnjavaju iz „Čistog podzemlja“, navodeći kako je Gaćina jama samo jedna od 103 ovakve onečišćene lokacije u široj okolici Splita.
Ruđer Novak, speleolog koji je jedan od pokretača inicijative, za Slobodnu Dalmaciju objasnio je da je na području Hrvatske zabilježeno više od 900 ovakvih lokacija, ali je poprilično siguran da to ni izbliza nije konačan broj. Inicijativa „Čistimo podzemlje“ jednostavno nema sredstava ni kapaciteta da očisti sva takva mjesta. U posljednjih nekoliko godina očistili su više desetaka podzemnih deponija, a to je, čini se, kap u moru, pogotovo jer se, kako Novak kaže, događa da mještani očišćene spilje ubrzo ponovno zatrpaju smećem.
„Bilo je slučajeva kad bismo pomislili da ćemo jamu očistiti jednom za svagda jer je smeće u njoj staro, a obližnje selo raseljeno. Ali onda se dogodi da, nedugo nakon obavljenog čišćenja, dođu vikendaši. U napuštenom selu, naravno, nema kontejnera, pa oni koji posjete djedovinu, kako bi počistili staru kuću, sav otpad jednostavno ubace u jamu“, reći će Novak te objasniti ono što ljude očito ne zanima – spilje i jame su prirodni putevi kojima se nadzemne vode procjeđuju u podzemlje i to je voda koja hrani naše izvore, a ona se u ovakvim slučajevima cijedi preko deponija što znači da sve bačeno u jamu može završiti u čaši vode na našem stolu.
Speleolog napominje kako je lako istovariti smeće u spilju ili jamu, ali da ga se od tamo izvadi daleko je teže. Procjenjuje da dvadesetak speleologa u slučaju da radi cijeli vikend iz Gaćine jame može izvaditi najviše 30 kubika smeća, jer je to iznimno zahtjevan i mukotrpan posao, a u jami je trenutno više od sto kubika otpada. Uz to je i opasno, jer na takvim mjestima, svjedoči, često ima i odbačenih minsko-eksplozivnih sredstava.
„Po našem iskustvu i podacima koje mi imamo u inicijativi, paklena kombinacija su uvijek blizina ljudskih naselja i puteva te špilje i jame. Ako imate špilje ili jame koje se nalaze u blizini puta, gotovo sigurno ćete pronaći barem nešto smeća u podzemlju. Ako je još jama u blizini nekog sela, to vrlo često rezultira hrpom otpada“, kaže Novak u razgovoru za 24 sata, zaključujući da je bacanje smeća u jame i spilje stara navika Hrvata, ali da se za razliku od nekih prošlih vremena danas sastav otpada promijenio i da to sada predstavlja ozbiljan ekološki problem.
Prošli mjesec članovi inicijative čistili su riječko podzemlje, točnije jamu kod Male Učke unutar Parka prirode Učka. Iz nje su članovi Speleološkog odsjeka Velebit i Speleološkog društva Velebit te udruge Estavela iznijeli 20 kubika otpada – plastike, guma, bijele tehnike, građevinskog otpada, pa čak i jedan cestovni putokaz. Akciju je financijski podržao trgovački lanac Lidl, s 20.000 kuna, koji je i najveći donator inicijative.
Mjesec dana ranije završeno je čišćenje spilje nedaleko Trilja. Tamo je speleologe zateklo 35 kubika smeća. To su čišćenje organizirali Marijo Kozina i Speleološko društvo Špiljar, a u akciji je sudjelovao i veliki broj mještana, što u inicijativi vide kao znak da se mijenja svijest ljudi te nadu da se ova spilja više neće uništavati.
Tekst je prenet sa portala Lupiga.
