Evropski sud za ljudska prava traži izjašnjenje Srbije o pomilovanjima optuženih za napade na studente

Troje podnosilaca predstavki smatra da je Srbija povredila njihova prava jer su krivični postupci zbog napada u kojima su povređeni obustavljeni usled pomilovanja, pre nego što su sudovi odlučili o krivičnoj odgovornosti optuženih.
Jedna predstavka odnosi se na pomilovanje četvorice aktivista Srpske napredne stranke – Stefana Kojovića, Nemanje Despotovića, Nikole Blagojevića i Danila Rajičevića. Oni su bili optuženi za krivična dela nasilničkog ponašanja i teške telesne povrede zbog napada bejzbol palicama na studente u Novom Sadu 28. januara 2025. godine. Povodom tog napada tadašnji predsednik Vlade Miloš Vučević podneo je ostavku.
Druga predstavka odnosi se na pomilovanje Milice Stojanović, koja je bila optužena da je 24. januara 2025. godine, tokom protesta u Beogradu, automobilom udarila studentkinju i nanela joj teške telesne povrede. Tužilaštvo je Milicu Stojanović prvobitno optužilo za pokušaj ubistva, a kasnije je delo prekvalifikovalo u teško delo protiv opšte sigurnosti.
Evropski sud je zatražio od Vlade da se izjasni da li je Srbija, time što su krivični postupci obustavljeni zbog pomilovanja, povredila obavezu iz člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima da delotvorno ispita navode o zlostavljanju. Sud je postavio i pitanje da li su podnosioci predstavki iskoristili sva delotvorna pravna sredstva u Srbiji. Posebno je pitao da li su odluke o pomilovanju mogle da se preispitaju pred domaćim organima i da li su podnosioci predstavki mogli da dobiju odgovarajuću zaštitu u tim postupcima. Od Vlade je zatraženo da dostavi primere relevantne domaće sudske prakse.
Pre nego što su se obratili Evropskom sudu, podnosioci predstavki su podneli ustavne žalbe, o kojima Ustavni sud još nije odlučio. U predstavkama su obrazložili zašto smatraju da im, s obzirom na dosadašnju praksu Ustavnog suda u predmetima koji se odnose na zabranu zlostavljanja iz člana 25 Ustava, ustavna žalba de facto ne pruža delotvornu zaštitu.
Evropski sud je odlučio da postupa prioritetno u ovim predmetima i ocenio da bi ovi predmeti mogli imati širi značaj. Vladi Srbije ostavljen je rok do 14. januara 2027. godine da se izjasni o činjenicama, dopuštenosti i osnovanosti predstavke. Podnosioci predstavki će potom imati priliku da odgovore na pisana zapažanja Vlade. Centar će obavestiti javnost o ishodu oba postupka pred Evropskim sudom, a do tada se o njihovom toku neće dalje oglašavati, poštujući autoritet Suda i pravila postupka.
Podnosioce predstavki pred Evropskim sudom zastupaju pravnik Centra Vladica Ilić, i advokati koji su zastupali podnosioce predstavki u krivičnim postupcima pred domaćim orgnaima – advokati Vladimir Beljanski, Srđan Hromiš i Jugoslav Tintor.
Pozivamo na neodložno objavljivanje dokumenata o pomilovanjima
Potpisnici saopštenja pozdravljaju izbor novog predsednika Narodne skupštine, gospodina Aleksandra Čupića. Budući da će do izbora novog predsednika Republike zamenjivati predsednika Republike, pozivamo ga da javnosti učini dostupnim informacije o pomilovanjima koja je nekadašnji predsednik Republike Aleksandar Vučić dao tokom poslednje dve godine svog mandata.
Javnost Srbije je i te kako zainteresovana i ima pravo da zna da li je u svakom od tih slučajeva poštovan postupak propisan Zakonom o pomilovanju i na kojim razlozima se zasnivala svaka odluka. Za svaki slučaj u kojem je pomilovanjem neko lice oslobođeno od krivičnog gonjenja, javnost ima opravdan interes da zna da li je ministar pravde dostavio obrazložen predlog i koje je razloge u njemu naveo, zatim da li su pribavljena mišljenja sudova pred kojima su se vodili krivični postupci, kako su ti sudovi ocenili opravdanost pomilovanja, i, konačno, kakav je stav u svakom slučaju zauzela Komisija za pomilovanja.
Pred Upravnim sudom već se vode sporovi protiv Generalnog sekretarijata predsednika Republike i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti zbog nedostavljanja traženih informacija o pomilovanjima koja su predmet razmatranja Evropskog suda za ljudska prava i zbog neodlučivanja o žalbi protiv ćutanja Ministarstva pravde. Objavljivanjem traženih informacija javnost bi konačno saznala informacije koje su od nje uporno skrivane, a mogli bi se izbeći i dalji troškovi vođenja sudskih postupaka.
Naposletku, očekujemo da Vrhovno javno tužilaštvo bez odlaganja, pre nego što nadležni sudovi obustave krivične postupke zbog nedavno datih pomilovanja, ispita odluke o pomilovanju i pred Upravnim sudom zatraži poništaj svake takve odluke za koju oceni da je njome povređen zakon na štetu javnog interesa. Takva povreda može postojati ako u postupku pomilovanja nisu poštovana propisana pravila ili ako je predsednik Republike prekoračio granice svog ovlašćenja ili ga je upotrebio u svrhu različitu od one zbog koje mu je ovlašćenje povereno.


