Zašto je preduzetnički način razmišljanja važan za Srbiju?

31. May 2020.
Industrija infomacionih tehnologija nije sinonim za preduzetništvo, iako uglavnom znamo za uspešne preduzetničke priče upravo iz ovog sektora. Revolucionarne ideje nastaju i van garaža, bez ijedne linije koda. Neke nastaju među stogovima sena, na livadama, a neke na porodičnim ručkovima… Ideje mogu imati svi, ali ko je dovoljno preduzimljiv da pokuša da ih sprovede u delo, i zbog čega je to od izuzetne važnosti za Srbiju? 
preduzetni%C4%8Dki-duh.jpg
Foto: iStock

Jovana Tomić, Konsultantkinja za komunikacije i marketing

Budi poslušan, ne talasaj, ne moraju svi da znaju šta ti misliš, ne ističi se javno da se ne zameriš nekome, dobro su poznati segmenti retorike sa ovih prostora. Bolje je pognuti glavu nego dići glas, moglo bi se reći da je takođe i bezbednije. Pronaći siguran posao u državnom preduzeću ili službi je idealan scenario za većinu. U takvoj slici sveta, gde ćemo smestiti one izuzetne, sa preduzetničkim načinom razmišljanja? Jedan od mogućih odgovora bi bio: van zone komfora.

Svaki problem je rešiv

Preduzetničko razmišljanje odlikuje istrajnost i upornost u dosezanju zacrtanih ciljeva. U nastojanju da ostvari svoje namere, preduzetnik se susreće sa brojnim preprekama i problemima. Dobra vest za sve one koji su se odlučili na ovaj put je da nijedna prepreka nije toliko visoka da se ne može preskočiti, kao i da nijedan problem nije toliko kompleksan da ga nije moguće rešiti. Za pristupanje problemu na više načina i iz više uglova, iznova i iznova, preduzetnik je naoružan posvećenošću. On jednostavno ne odustaje, jer je svestan da je kormilo u njegovim rukama.

U Srbiji, onaj ko razmišlja preduzetnički susrešće se sa dominantnim fatalističkim tumačenjem sveta i prilika. Neće mu biti dovoljna posvećenost koju diše, niti istrajnost i upornost da bi razuverio svoju okolinu da se treba uhvatiti u koštac sa problemima. U Srbiji, problemi su konstanta i prosto ih treba prihvatiti i živeti sa njima.

Ako budemo gradili armije mladih na temeljima preduzetničke logike, biće moguće da ove krute stavove menjamo. 

Greške su prilike za rast i razvoj

Sigurno ste nebrojeno puta čuli da se iz grešaka uči. U preduzetničkom duhu sročeno, omaške predstavljaju prilike za rast i razvoj. Preciznije, ne mora se iz njih naučiti baš ništa, osim kako pasti i izbeći povrede vitalnih organa. Postoji i čuvena metafora da je pokretanje startap kompanije skok iz aviona bez padobrana i da skakač-preduzetnik u slobodnom padu konstruiše padobran ili avion kako bi ili uspešnije sleteo ili se vinuo nazad u nebo.

Posmatrano iz te perspektive, formalno obrazovanje nas od malih nogu uči da greške znače loše ocene, odnosno uslovljavaju kaznu. Ako smo naučeni da treba da uradimo kontrolni bez greške, da li anatemizujemo ove poslednje? Iz te perspektive, izraz “to mi je škola” koji koristimo kada hoćemo da naglasimo da smo nešto naučili, delimično gubi smisao.

Preduzetnički način razmišljanja podrazumeva i kreativnost kada govorimo o rešavanju problema. Arhineprijatelj kreativnosti je ukalupljavanje kom smo izloženi kroz sveprisutne imperative da treba da budemo poslušni i da se ne bunimo. Srž preduzetničkog razmišljanja je pobuna, konstantna promena i prilagođavanje novim uslovima.

Generacije koje dolaze žive promenu u svetu koji je povezan kao nikada ranije. Za njih neće postojati današnji imperativi, jer isti ne mogu da opstanu. Budućnost favorizuje preduzetnički način razmišljanja i što pre uskočimo u taj voz, zauzećemo bolja mesta.

Sloboda kao ideja vodilja

Možemo da diskutujemo o tome da li je plovidba preduzetničkim vodama samo preuzimanje rizika ili predstavlja i neki vid ludosti, ali ono što je neosporno je ideja vodilja. Imajući u vidu da je preduzetnik onaj koji drži ruke na kormilu, to mu daje veliku slobodu da bira svoj kurs, ali mu donosi i veliku odgovornost.

U Srbiji, sloboda je često zloupotrebljavan pojam. Svako je poima na svoj način, a vlasti je uglavnom čuvaju za sebe, bez pokazivanja odgovornosti prema građanima. U atmosferi u kojoj politikanstvo dominira, a društvene vrednosti klecaju pod težinom korupcije, pojam slobode je distorziran.

Digital natives, oni koji su od malih nogu na internetu, visoko prioritizuju slobodu. Vode se krilaticama poput “ako odmaraš, već si u zaostatku”, koje jasno ukazuju na njihov preduzetnički pristup. 

Ipak, preduzetnici se ne rađaju, oni se grade, a njihov način razmišljanja se može podučavati. Zbog toga je jako važno da preduzetništvo bude uvedeno u formalno obrazovanje, počev od najnižih razreda osnovne škole. To je jedan od sigurnih načina za hvatanje koraka sa tehnološkom revolucijom privrede koja je već tu. Otišla bih toliko daleko da kažem da je podučavanje ovakvog načina razmišljanja toliko bitno da se može svrstati rame uz rame sa učenjem jezika u ranom uzrastu.

Hajde da gradimo buduće generacije na preduzetničkoj logici, koja će im dozvoliti da izazivaju sve duboko ukorenjene dogme našeg društva. Dozvolimo im da u punom trku jure i dosegnu zemlje koje su odmakle u kontekstu tehnološke revolucije. Pustimo ih da nas nauče da je ono što smo mi živeli kao slobodu zapravo bio privid, i ostavimo im prostora da izgrade neko novo i bolje društvo.

Članak je prenet sa portala Talas.

Članak je prenet sa portala Talas.

Click