O svinjama i slobodi – uloga trgovine u oslobađanju Srbije

28. May 2020.
Preduzetništvo i slobodna trgovina su akumulirali socijalni kapital, mobilisali znanje, probudili ustaničku motivaciju i podstakli stvaranje nacionalne države kao preduslova za ostvarivanje individualnih prava i sloboda. Preporod srpske ekonomije, oslonjene na svinjarstvo i izvoz, bio je rezultat dve liberalizacije – okasnelog oslobađanja trgovine Osmanskog carstva i liberalnih stremljenja Srba za oslobađanjem i obnavljanjem države.
suzanne-tucker-SOnWbGD1jfs-unsplash
Foto: Suzanne Tucker/Unsplash

Piše: Nataša Filipović, politikolog i menadžer

„Kad je Đorđe izbrojio Turke,
Čašu popi, a pušku potpraši,
Uze dosta praha i olova,;
Pa iziđe svojemu oboru
Među svoji dvanaest čobana;
A kad dođe, čobane izbudi,
I ovako čobanima reče:
“Braćo moja, dvanaest čobana!;
“Ustan’te, obor otvorite,
“Iz obora išćerajte svinje,
“Neka idu, kuda kome drago;
“A vi braćo, mene poslušajte,
“I šarene puške potprašite;
“Ako Bog da, te se ono steče,
“Što sam danas radit’ naumio,
“Čestite ću vas sve učiniti,
“Okovati u srebro i zlato,
“A u svilu obuć’ i kadivu.”
(„Početak bune protiv dahija“, narodna pesma)

Neretko se uoči praznika Sretenja koristi prikaz zastave sa motivima pod kojom je dignut Prvi srpski ustanak. Postavljeni jedan naspram drugog, grb Srbije sa prepoznatljivim ocilima i grb mistične Tribalije u heraldičkom prikazu glave crnog vepra probodene strelom bili su deo ustaničke ikonografije i protodržavne administracije. Inače, Tribalija je zamišljena, mitska hiperborejska zemlja, srpska potopljena Atlantida koja se kreće između našeg homerovskog srednjovekovlja i predilirskog prosvetiteljstva novije istorije. Međutim, iako je inspiracija za kreiranje takve zastave bilo simboličko vezivanje za srednjevekovnu srpsku tradiciju koja seže do despota Stefana, nemoguće je ne primetiti da se u gotovo svim spisima pominje da su na uzgoju svinja umnogome stvorene i same pretpostavke za Prvi srpski ustanak.

Preduzetnički duh i institucije – učenje od domaćina u novoj zemlji

Ekonomski preduslov srpske revolucije je iznikao u sadejstvu svojevrsnih političkih, pravnih i institucionalnih promena, kako u carskoj Austriji, tako i Otomanskom carstvu.

Prvom srpskom ustanku su prethodili za Srbe neuspešni austrijsko-turski rat od 1788. do 1791. godine i propast Kočine krajine. Za razliku od bugarskog i rumelijskog demografskog područja, u kojem od 17. do 19. veka nije zabeležena nijedna ustanička aktivnost, srpska ustanička učešća na strani Austrije doprinosila su njihovom civilizacijskom opstanku i neophodnim promenama. U Austriji su Srbima neprekidno obnavljane privilegije u građanskom pravu i slobodi veroispovesti kroz preko tridesetak austrijskih carskih pozivnih manifesta (carskih invitatorija), protekcionalnih diploma, elibertacionih dekreta, konzistorijalnih sistemata, deklaratorijalnih reskripata i većeg broja regulamenti od 1690. do 1792. godine (danas uglavnom nesačuvanih i neprevedenih). Srbima je u novoj domovini priznavano pravo trgovine, ali im je i dato pravo na zapošljavanje u državnoj službi (više u: Jovan Radonić i Mita Kostić, SANU, 1954).

Prepoznajući mogućnost plasmana robe susednoj monarhiji, kojoj su jeftini proizvodi iz Srbije bili potrebni, jedan broj imućnijih srpskih domaćina koji žive u Otomanskom carstvu je započeo ekstenzivni uzgoj pre svega svinja i njihov plasman preko Save i Dunava. Otomanska imperija je slabila uprkos tanzimatskim reformama Porte, a dva stara paralelna poreza zasnovana na šerijatskom pravu su 1792. godine i definitivno ukinuta. Stanovništvo je plaćalo do tada dva poreza (tekjalifi urfija – veći i poseban, spahijski devetak i avarizi divanija – opšti i manji, carski desetak) od kojih su hrišćanski džemati bili oslobađani ukoliko bi radili na obnovama utvrđenja, puteva, karavan-saraja ili menzulana. Promene s kraja 18. i početka 19. veka, koje su bile deo reformi sultana Selima III, posebno su se odnosile na najisturenije granične pašaluke, pa i na Beogradski, odnosno, Smederevski. Uvažena su verska prava crkve i uvedene seoske (kmetske) samouprave, ali to je bilo nedovoljno i u simboličkom, a posebno u ekonomskom smislu. Pobune i ustanci izazvani nedovoljnim reformama se javljaju ne samo kod neturskog, već i kod muslimanskog naroda.

Preduzetnički duh i liderstvo – sukob dve nove tržišne liberalizacije

Ekonomski preduslov je bio važan, ali ne i dovoljan za podizanje ustanka. Presudno je bilo liderstvo – lična istorija i karakter Karađorđa, rođenog kao Đorđe Petrović, jednog od sedmoro dece, uz tri sestre i trojicu braće, u siromašnoj porodici koja se nastanila u Topoli. Nakon povratka u Šumadiju iz Austrije, u koju je prebegao zbog otimanja svoje buduće žene Jelene protiv volje njenog oca, povezuje se sa lokalnim hajducima i Srbima koji nisu hteli dalje da podnose tursku vlast i dahije. Prema svedočenju i zapisima Vuka Stefanovića Karadžića, bio je i vešt trgovac, uspevši da zaradi dosta novca trgujući najviše svinjama. Prihvatanjem da postane vođa ustanka na poziv ustanika i viđenijih kmetova i knezova, Karađorđe je morao da demonstrira ne samo razumevanje vojnih, već i ekonomskih mogućnosti i prilika.

Ograničenja sloboda u Otomanskom carstvu su bila enormna – feudalni model organizacije društva je podrazumevao da srpsko stanovništvo, osim pokretne imovine, nije moglo posedovati gotovo ništa. Srpski seljak nije mogao da poseduje niti kupi zemlju, a kulturno područje centralnog pomoravskog Balkana koje je pripadalo srpskom demografskom području je doživljavalo potpuni civilizacijski sunovrat. Prema memoarskim zapisima, od kojih je najznačajniji onaj dubrovačkog naučnika Ruđera Boškovića, nastalog 1761. godine na putu kroz bugarske i srpske zemlje od Carigrada do Sankt Peterburga, gde je bio postavljen za konzula Dubrovačke republike, kulturna i demografska slika Srbije je bila poražavajuća. Cena drvne građe od koje su Srbi mogli da grade poluukopane zemunice u kojima su živeli je značajno porasla. Hrastovine i borovine, koje su se mogle kupiti jedino od spahija, potrebne za gradnju jedino mogućih crkava brvnara (koje bi uostalom morale biti premeštene ukoliko bi to spahija zatražio), bilo je nemoguće i pronaći. Obnova srpske autonomije je tako postala proizvod dve ekonomske aspiracije – novog, liberalizovanog izvoza, koji je Otomansko carstvo preduzimalo na račun crpljenja prirodnih dobara (stoke, kože i drveta), usled kojih je ta roba značajno poskupela, i novih ekonomskih aspiracija Srba.

Ustanak kao preduzetnički poduhvat

Karađorđe i ustanici su pripreme za ustanak – nabavka oružja i municije – morali da finansiraju od novca stečenog iz stočarstva i svinjogoja, poljoprivrede, zanatstva i trgovine u pograničnim pojasima. Otuda i ne čudi da ideja o borbi za oslobođenje od turske vlasti dolazi sa područja granice, rubova, gotovo inostranih međaša, u kojima se stiče duhovni kapital u vidu znanja i iskustva za podršku ustaničkog poduhvata u centru matičnog društva, a da se u isto vreme po rubovima Osmanskog carstva, koje se raspada, stvaraju zajednice ustanika sa kritično akumuliranim duhovnim i materijalnim kapitalom. Zahvaljujući preduzetničkom duhu i slobodnoj trgovini, de facto se stvaraju preduslovi za početak borbe za autonomiju, a zatim i oslobođenje.

Tako je, pod barjakom sa glavom vepra započeta, a zahvaljujući i trgovini sa susednom Austrijom postala i suštinski moguća borba za stvaranje moderne srpske države. Ruku pod ruku sa željom naroda za slobodom, slobodno tržište je dovelo do početka stvaranja moderne, slobodne i nezavisne srpske države. Građani Srbije su u naredna dva veka, uz mnogo izazova, samo u kratkim periodima uspevali da u potpunosti sačuvaju i uživaju u teško izvojevanim individualnim pravima i slobodama, a još manje da posluju na slobodnom tržištu. Na našim i budućim generacijama je da razumemo, promovišemo i čuvamo slavne trenutke slobodarskog i preduzetničkog duha srpskog naroda, kako bi te tekovine i u budućnosti živele.

*Tekst je deo nove rubrike na Talasu – “Tradicija slobode”.

*Stavovi izraženi u tekstovima u okviru Tradicije slobode predstavljaju isključivo lične stavove autora, a ne stavove uredništva Talasa.

Članak je prenet sa portala Talas.

Članak je prenet sa portala Talas.

Click