Kako spojiti profit i društvenu misiju – iskustva izraelskih preduzetnika

26. July 2020.
U trećem tekstu u okviru serijala “Moć inspiracije – preduzetnici sa društvenom misijom” za Talas su govorili Dženi Koen Derfler iz kompanije Air Doctor, Eli Fišer iz kompanije SpareEat i Maks Simonovski iz kompanije SoapyCare. 
jordan-madrid-NvdscovENOY-unsplash
Ilustracija. Foto: Jordan Madrid / Unsplash

Piše: Marta Vasić

Nema sumnje da preduzetnici značajno doprinose društvu i svojoj okolini pukom činjenicom da pružaju određeni proizvod ili uslugu koju ljudi koriste i voljni su da za to izdvoje novčana sredstva. Postoje preduzetnici koji se ipak ne zadovoljavaju ovim i žele da reše određene probleme koje vide oko sebe, istovremeno pokušavajući da naprave profitabilan biznis model. Ove kompanije postale su poznate kao kompanije sa društvenom misijom (social impact entrepreneurship), a Izrael je odličan primer finansijskog ekosistema sa brojnim kompanijama koje žele da reše neke od velikih izazova današnjice.

U prethodnom tekstu u okviru serijala “Moć inspiracije – preduzetnici sa društvenom misijom” za Talas govorili su Dženi Koen Derfler iz kompanije Air Doctor, Eli Fišer iz kompanije SpareEat i Maks Simonovski iz kompanije SoapyCare o njihovim prvim koracima u svetu preduzetništva, izazovima i misiji njihovih kompanija. U nastavku razgovora sa njima fokusiraćemo se na to šta je neophodno da bi neka kompanija ostvarila svoju društvenu misiju, kao i na to kako napraviti uspešan poslovni model ukoliko istovremeno želite da radite na poboljšanju svoje okoline.

Imajte fleksibilnost da adaptirate svoj proizvod

Air Doctor ima pozitivan uticaj na pojedince koji su bolesni, imaju bolesno dete ili nekog bližnjeg, tokom putovanja u inostranstvu, pružajući im uverenje da će imati brz i ugodan pristup zdravstvenom sistemu, koji im je potreban čak i kada su daleko do kuće”, navodi Dženi Koen Derfler, jedna od osnivača izraelske kompanije Air Doctor. Aplikacija Air Doctor povezuje putnike kojima je neophodna medicinska konsultacija sa lokalnim lekarima, a u pitanju je globalna mreža od preko 10.000 proverenih lekara u 48 zemalja. Preko aplikacije je moguće ugovoriti onlajn sastanak ili konsultacije uživo sa odabranim lekarom, a moguće je i dobiti važeći recept za preuzimanje lekova u lokalnim apotekama.

Koen Derfler dodaje da Air Doctor stvara i nove prilike za doktore u ovim lokalnim zajednicama, povezujući ih sa pacijentima kojima pre toga ne bi imali pristup. “U tom pogledu, mi radimo pravu stvar – za naš tim, zajednicu i naše korisnike. Mi vidimo svoju misiju u tome da svuda u svetu svako može odmah da dobije kvalitetnu negu”, naglašava ona.

Komentarišući razlike između “običnog” biznisa i onog koji je fokusiran na društvenu misiju, Koen Derfler ističe da je i dalje neophodno imati profitabilnu ideju. “Naš poslovni plan pokazuje našim investitorima kako i kada pružamo povraćaj sredstava na njihove investicije. Društveni uticaj je sporedni proizvod uspešne primene našeg poslovnog modela – ako postignemo ono što želimo za naše korisnike i za nas kao biznis, društveni uticaj će to pratiti”, naglašana Koen Derfler. Ona dodaje da svi poslovni poduhvati sa društvenom misijom moraju funkcionisati na komercijalnom nivou ukoliko žele da se uvećaju, jer investitori neće podržati odličnu ideju o društvenoj misiji ukoliko će na njoj izgubiti novac.

Ogroman je uticaj aktuelne pandemije COVID-19 na svetsku ekonomiju, a ni kompanija Air Doctor nije pošteđena. “S jedne strane, efektivno zatvaranje čitave industrije međunarodnog putovanja značilo je da smo izgubili gotovo celu našu potrošačku bazu, s obzirom na to da ljudi nisu mogli da putuju u inostranstvo. Ipak, uspeli smo i da privučemo brojne nove partnere. Mi smo B2B (Business to Business) kompanija, što znači da dobijamo korisnike kojima je potrebna medicinska pomoć kroz druge poslovne partnere, kao što su osiguravajuće kuće, hoteli itd. Osiguravajuće kuće razumeju da postoji velika šansa da će u budućnosti 53% ljudi koji su do sada putovali bez putnog osiguranja (ovo je tržište od 870 miliona ljudi) kupiti putno zdravstveno osiguranje, pa da će biti i zainteresovani kako mogu da pristupe dobroj i proverenoj medicinskoj nezi, bez odlaska u bolnicu. Tada na scenu stupamo mi”, zaključuje Koen Derfler.

Sve je više kompanija sa društvenom misijom, a ona ističe da je ovo realnost za veliki broj startapa i velikih kompanija, kao i da postoje neke greške koje treba izbeći ukoliko želite da se upustite u preduzetnički poduhvat sa društvenom misijom. “Najbitnija stvar jeste da identifikujete prave ljude za zajedničko osnivanje biznisa, ili da oformite grupu lidera oko vas ukoliko ste vi jedini osnivač. Ja sam imala dosta sreće da pronađem neverovatne ljude da rade sa mnom, različitih sposobnosti koje se odlično dopunjuju”, u razgovoru za Talas navodi Koen Derfler.

Kao izuzetno značajnu komponentu za uspeh kompanije sa društvenom misijom, ona naglašava važnost fleksibilnosti i fokusiranosti na fidbek od postojećih i budućih korisnika. “Postoje dva pristupa finansijskom menadžmentu koja vidim među brojnim preduzetnicima:  “Moraš da trošiš novac da bi napravio novac” illi “Trošiću minimalno sve dok nemam pristojan priliv novčanih sredstava”. Oba ova stava mogu da budu štetna ukoliko se dovedu do ekstrema. Mudro trošite svoj početni kapital, ali nemojte se plašiti da investirate u dobre ljude i kvalitetne proizvode. Ovo će vas dugoročno postaviti na dobro mesto. Bez adekvatnog menadžmenta i upotrebe novca, novi biznis se nikada zapravo neće pokrenuti. Obavezno imajte nekoga, ili u vašem timu ili kao spoljnog konsultanta, ko razume vaše finansije i može da vam pomogne sa tim”, savetuje Koen Derfler.

Možete imati kompaniju sa društvenom misijom i istovremeno praviti profit

Ukoliko ste ikada pomislili da supermarketi i restorani bacaju previše hrane na dnevnom nivou, niste jedini. Eli Fišer je jedan od osnivača kompanije SpareEat, a njihova aplikacija povezuje restorane i supermarkete u Izraelu sa potrošačima koji po sniženoj ceni mogu da kupe hranu koja tog dana nije prodata. Korisnici ne kupuju hranu kojoj je istekao rok, već je u pitanju sveža hrana koju prodavci ili ugostitelji jednostavno ne mogu da prodaju po istoj ceni sledeći dan.

“Mi imamo partnerstva sa udruženjima koja rade na pružanju hrane ljudima kojima je to potrebno. Ukoliko postoji hrana koju nismo prodali, mi je putem donacija prosleđujemo ovim udruženjima. Takođe, naš društveni uticaj je vidljiv i kroz širi uticaj na ekonomiju na kratak rok tako što obezbeđujemo svežu hranu po sniženim cenama. Na duži rok, mi radimo na smanjenju cena hrane u Izraelu – ukoliko kompanije bacaju manje hrane, manje će i prozvoditi, što znači da će moći i da je naplaćuju manje”, ističe u razgovoru za Talas Eli Fišer.

On je takođe saglasan sa idejom da je neophodno da kompanija sa društvenom misijom bude profitabilna i ima održiv model poslovanja. “Nekada ljudi mešaju kompanije sa društvenom misijom i neprofitne organizacije. Ja verujem da možete imati kompaniju sa društvenom misijom i istovremeno praviti profit, ovo ne mora biti odvojeno. Da biste dali, prvo morate da napravite. Ljudi koji naprave profitabilan biznis su upravo oni koji najviše mogu da pruže drugima. Kompanije sa društvenom misijom jesu malo drugačije jer morate pronaći investitore koji podržavaju vašu misiju, tako da morate pronaći prave ljude za to. Naše profitne marže jesu manje, ali mislim da je moguće spojiti profit i rad na društvenom cilju”, poručuje Fišer. Kao razlog za uspeh aplikacije SpareEat, on izdvaja to što je njihov poslovni model baziran na tehnologiji koja ne zahteva nikakve dodatne troškove nakon što je lansirana.

Pored startapa, sve više je velikih kompanija koje odlučuju da pokušaju da ostvare specifičnu društvenu misiju. “Čak je i za sam imidž brenda dobro da velike kompanije imaju ovu ulogu i da ne jure samo za time da budu što više profitabilne. Verujem da svi, proporcionalno veličini profita i onoga što rade, treba da pokušaju da imaju društvenu misiju”, naglašava Fišer.

Brojni preduzetnici vide konkurenciju kao veliku prepreku u njihovom napretku, ali Fišer smatra da konkurenciju uvek treba posmatrati kao zdravu stvar. “Ukoliko ste jedini na tržištu, treba da se zapitate zašto ste jedini i zašto nikome nije palo na pamet da uđe u to polje, tako da je imati konkurenciju dobar znak. Naravno, potrebno je ići brzo i prvi ući na neko tržište, ali je dobro imati konkurenciju jer i ona takođe podiže svest o problemu na kojem radite, kao što je problem bacanja hrane u našem slučaju. Što nas je više, bolje ćemo se boriti protiv problema”, podseća on.

Korona virus je značajno uticao na sve u ugostiteljstvu, a zatvaranje restorana je pogodilo i SpareEat. “Pandemija COVID-19 je stopirala naše aktivnosti tokom inicijalnog zatvaranja ekonomije, pošto naši partneri takođe nisu radili tada, dok neki od njih neće ponovo otvoriti restorane. S obzirom na to koliko je truda uloženo u uključivanje partnere u aplikaciju da budu deo aplikacije, tužno je videti da se neki restorani u potpunosti zatvaraju”, ističe Fišer.

Kao glavnu poruku svim preduzetnicima koji žele da započnu svoj biznis sa društvenom misijom, Fišer izdvaja da je potrebno u potpunosti se posvetiti, biti fleksibilan, strpljiv i istrajan. “Uvek postoji šansa da će jedna osoba koju upoznate ili jedan specifičan savet koji čujete promeniti dosta toga i napraviti razliku”, zaključuje on.

Biznis je biznis

Higijena ruku nikada nije bila bitnija nego tokom globalne pandemije. Maks Simonovski i Aleks Orlovski su osnivači kompanije SoapyCare, koja dizajnira i proizvodi mini higijenske stanice, čime pranje ruku postaje gotovo standardizovan proces. Ove stanice tačno doziraju količinu sapuna i vode, a takođe poseduju i tehnologiju za prepoznavanje lica.

U razgovoru za Talas, Maks Simonovski naglašava da se “obične” kompanije i kompanije sa društvenom misijom razlikuju u pogledu vizije i DNK kompanije, ali su iste u pogledu građenja biznisa. On dodaje da jedinstven izazov sa kojim se startapi sa društvenom misijom susreću jeste definisanje iznutra, što uključuje njihovu viziju i ciljeve. “Prezentovanje biznis plana je isto kao i sa svakim drugim startapom – jasni ciljevi i jasan model poslovanja. Biznis je biznis. Ukoliko imamo na umu da je u pitanju biznis sa ciljem sticanja profita, teško je kao i sa svakim drugim startapom”, naglašava Simonovski i dodaje da konkurencija nije nužno loša stvar.

Dok se drugi biznisi uglavnom muče sa ekonomskim posledicama epidemije, SoapyCare je zbog svoje specifične usluge u dobroj poziciji. “Mi smo razvili tehnologiju za prevenciju širenja infekcija pre pandemije COVID-19. Mislim da se COVID-19 adaptirao onome što Soapy radi, a ne obrnuto”, smatra on.

Kao jedan od razloga za postojanje sve većeg broja kompanija sa društvenom misijom, Simonovski izdvaja i to što su mladi ti koji osnivaju ove firme. “Preduzetnišvo sa društvenom misijom danas dolazi od startapa i velikih kompanija, ali je ovo i generacijska stvar. Mladi ljudi često rade u velikim kompanijama, a neki od njih nakon toga odluče da započnu svoje  kompanije”, podseća on.

Ljudima koji razmišljaju da lansiraju svoj startap Simonovski bi poručio da razmisle još jednom. “Nemojte se nadati uspehu, idite za njim i uhvatite ga. Brzina nije varijabla koju možete kontrolisati”, poručuje on.

Članak je prenet sa portala Talas.

Članak je prenet sa portala Talas.

Click