Šta odlaže uvođenje 5G u Srbiji?

30. December 2020.
Dugo i više puta najavljivano uvođenje 5G mobilne mreže u Srbiji stavljeno je na čekanje.
aaditya-ailawadhi-edqDGc4joDo-unsplash
Ilustracija. Foto: Aaditya Ailawadhi/Unsplash

Piše: Mila Đurđević

Prema rečima premijerke Srbije Ane Brnabić razlog leži u tome što građani nemaju realnu potrebu za petom generacijom mobilne tehnologije, dok nadležna ministarka zadužena za telekomunikacije Tatjana Matić u odgovoru na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) odlaganje pravda pandemijom i ekonomskom krizom.

„Odlaganje 5G mreže je jedna od ekonomskih posledica pandemije koronavirusa. Iako industrija ima najveću potrebu za uvođenjem i razvojem 5G mreže, pored naučne zajednice, zbog trenutne situacije nije u mogućnosti da podrži mreže nove generacije“, navodi ministarka Matić.

O obavezama iz Vašingtonskog sporazuma

Međutim, Vuk Vuksanović, doktorand na međunarodnim odnosima na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE) smatra da razloge za odlaganje uvođenja 5G mreže u Srbiji treba tražiti u domenu spoljne politike i da je na ovaj način Beograd pokušao da „eskivira da da napravi neke veoma nezgodne poduhvate“.

To, pre svega nakon što se Srbija potpisom na Vašingtonskom sporazumu u septembru 2020. obavezala da neće nabavljati opremu za 5G od nepouzdanih dobavljača, što se pre svega odnosi na kineski Huavej (Huawei).

„Beograd je na neki način sklonio sa dnevnog reda privremeno pitanje 5G mreže i Huaveija, pod broj jedan – kako bi izbegao američke pritiske, naročito u trenutku kada se opipava puls da se vidi kakav će stav Bajdenova (Joe Biden, izabrani predsednik Sjedinjenih Američkih Država) administracija da zauzme prema dijalogu Beograda i Prištine, a sa druge strane su ovi na neki način izbegli tu neprijatnost da moraju da kažu ’ne’ u lice Pekingu i Huaveiju“, navodi Vuksanović.

Sa druge strane, resorna ministarka ističe da će Srbija nastaviti da radi na razvoju 5G mreže.

„Srbija svakako nastavlja rad na razvoju ovih mreža, ali je javno nadmetanje za izdavanje pojedinačnih dozvola u radio-frekvencijskim opsezima namenjenih razvoju novih mobilnim sistemima, odloženo najranije do kraja 2021. godine“, navodi u pisanom odgovoru na pitanja RSE ministarka zadužena za telekomunikacije Tatjana Matić.

Na pitanje da li odluka o odlaganju uvođenja 5G mreže u Srbiji ima veze sa Vašingtonskim sporazumom, ministarka Matić navodi da Zakon o elektronskim komunikacijama definiše da javno nadmetanje „treba bude dostupno svim zainteresovanim subjektima pod ravnopravnim uslovima“.

„Takođe u zakonu se jasno navodi da RATEL treba da utvrdi i objavi kriterijume odlučivanja koji su nediskriminatorni, objektivni i merljivi. U tom smislu svi operatori koji ispunjavaju date uslove moći će da konkurišu“, navela je Matić.

Kako se natavlja realizacija 5G?

Prema njenim rečima, Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanski saobraćaj (RATEL) nastaviće aktivan dijalog sa operatorima elektronskih komunikacija o njihovoj zainteresovanosti za 5G i potrebama.

RATEL u odgovoru na pitanja RSE navodi da ta regulatorna agencija nema nadležnost da utiče na utvrđivanje politike u oblasti elektronskih komunikacionih mreža i usluga, već da “vrši javna ovlašćenja u cilju efikasnog sprovođenja utvrđene politike u ovoj oblasti”.

“Agencija je u prethodnom periodu pripremala regulatorne i druge uslove koji su imali za krajnji cilj mogućnost da se radio-frekvencijski spektar koristi i za tehnologiju 5G”, navodi RATEL.

Takođe, u odgovoru dodaju da je sprovođenje postupka javnog nadmetanja uslov za izdavanje pojedinačne dozvole za korišćenje radio-frekvencija na osnovu javnog nadmetanja, odnosno, uslov za uvođenje 5G od strane operatora koji je na javnom nadmetanju dobio određeni frekvencijski opseg.

“Ukoliko operatoru nije dodeljena pojedinačna dozvola za korišćenje radio-frekvencija na osnovu javnog nadmetanja, on nema prirodni resurs za pružanje usluga mobilne telefonije, pa ni mobilne telefonije 5G u ovom slučaju”, pojašnjava RATEL u odgovoru dostavljenom RSE.

Kineski Huavej u Srbiji

Kineska IT kompanija Huavej (Huawei) uveliko je prisutna na srpskom tržištu, a od 2007. ima registrovano predstavništvo u Beogradu.

U prestonici Srbije je u septembru 2020. otvoren Huavej Centar za inovacije i razvoj digitalizacije, samo deset dana nakon što je predsednik Aleksandar Vučić potpisao sporazum u Beloj kući zajedno sa premijerom Kosova Avdulahom Hotijem (Avdullah) u prisustvu predsednika SAD Donalda Trampa (Trump) garantujući svojim potpisom da Srbija neće kupovati 5G opremu od nepouzdanih dobavljača.

U decembru 2020. Huavej i Kancelarija za IT i eUpravu potpisali su ugovor o smeštanju opreme kojim je ta telekomunikaciona kompanija postala još jedan komercijalni korisnik Državnog data centra u Kragujevcu.

Gradski data centar u Kragujevcu, u kome se čuvaju podaci gradskih uprava, javnih preduzeća i ustanova i obezbeđuje povezivanje sa republičkim bazama podataka, pušten je u rad u martu 2020, a Kina je za izgradnju tog centra donirala dva miliona dolara.

Kosovo je pak, kako je saopštila Vlada Kosova, sredinom oktobra počelo sa primenom Vašingtonskog sporazuma, upravo u delu koji se odnosi na 5G mrežu.

Brnabić: ’Građani nemaju potrebu za 5G’

Da je Vlada Srbije donela odluku da odloži uvođenje 5G mreže u Srbiju, prva je javnosti predočila premijerka Ana Brnabić u izjavi novinarima 21. decembra. Ona je tada precizirala da projekat nije zaustavljen i da se „planira“, kao i da su se Vlada i mobilni operatori složili da prvo treba dodatno razviti 4G mrežu u svim delovima zemlje.

„Posebno je važno napomenuti da građani Republike Srbije u ovom trenutku apsolutno nemaju nikakvu potrebu za 5G mrežom. Mi ćemo dalje nastaviti da radimo na razvoju 5G mreže, na finalizaciji svega onoga što je potrebno za tender, i onda na objavi tendera za 5G mrežu“, izjavila je Brnabić.

Članovi Politbiroa Centralnog komiteta Kominističke partije Kine na sastanku sa predstavnicima Vlade Srbije 12. oktobra 2020 u Beogradu. Na levoj strani je i premijerka Ana Brnabić, na desnoj Jang Đieći (Yang Djiechi) član Politbiroao.

Članovi Politbiroa Centralnog komiteta Kominističke partije Kine na sastanku sa predstavnicima Vlade Srbije 12. oktobra 2020 u Beogradu. Na levoj strani je i premijerka Ana Brnabić, na desnoj Jang Đieći (Yang Djiechi) član Politbiroao.

Izgradnju mobilne mreže pete generacije u Srbiji, poznate kao 5G, za 2021. najavila je u intervjuu za RSE u julu 2020. tadašnja pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Irini Reljin. Javno nadmetanje za radio frekvencije koje će biti korišćene za 5G tehnologiju, već je jednom odloženo.

Bilo je planirano za treći kvartal 2020, ali je zbog pandemije proces pomeren na početak 2021.

Međutim, i taj rok će prema najavama zvaničnika – biti probijen.
Vlada Srbije je strategiju o razvoj 5G tehnologije u Srbiji usvojila još 2018. godine.

Evropske zemlje odustaju od saradnje sa Kinom na uvođenju 5G

U međuvremenu, trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine se zaoštrio, a mnoge evropske zemlje odustale su od saradnje sa kineskom kompanijom dajući podršku inicijativi za čistu 5G mrežu.

„Mi vidimo da Huavej evidentno gubi evropsko tržište, jer se većina evropskih zemalja i Evropske unije ipak opredelila, što zbog američkog protivljenja a što i zbog toga što su oni sami uočili neke kontradiktornosti i rizike koji se vezuju sa Kinom, da su rešili da odstupe od tog partnerstva“, navodi Vuksanović i dodaje da se Srbija nalazi u nezgodnom položaju.

Odlukom o odlaganju koja se pravda nedovoljnom razvijenošću postojeće 4G tehnologije i ekonomskim razlozima, Srbija je, smatra on – kupila vreme.

„Na taj način, oni imaju prijemčiv izgovor i za međunarodnu javnost, ali isto tako i za domaću javnost, jer verujem da je i Aleksandru Vučiću (predsedniku Srbije) i srpskoj Vladi veoma, veoma teško da prodaju to da su kapitulirali pred američkim pritiskom“, smatra Vuksanović.

Podseća, međutim, da Srbija nije jedina država u regionu koja je na ovaj način izbegla da se jasno izjasni između Vašingtona i Pekinga.

„Kada su SAD prišle predstavnicima bosanskohercegovačke Vlade, oni su na kraju njih jednostavno eskivirali tako što su rekli – pa, mi nemamo razloga da se zabrinjavamo oko 5G infrastrukture za sada kada ni 4G infrastruktura ne funkcioniše savršeno na kompletnoj teritoriji“, ističe Vuksanović.

Novi igrači zainteresovani za 5G u Srbiji

Zainteresovanost za ulaganje u 5G mrežu u Srbiji nakon izjava zvaničnika o odlaganju, izrazile su Evropska investiciona banka (EIB), kao i United Grupa.

Direktorka kancelarije Evropske investicione banke za Zapadni Balkan, Dubravka Negre, uizjavi od 15. decembra najavila je da ta banka planira nove investicije u razvoj 5G mreže, dok će prioriteti, kako je rekla, biti podrška inovacijama i digitalizaciji, zaštita životne sredine, razvoj infrastrukture i bolja transportna povezanost država Zapadnog Balkana.

United Grupa je 22. decembra saopštila da je spremna da u 2021. godini investira u petu generaciju mobilnog interneta u Srbiji.

“Poslednja izjava premijerke Ane Brnabić da građani Srbije u ovom trenutku nemaju nikakvu potrebu za 5G mrežom začuđujuća je, jer upravo od premijerke građani godinama slušaju da ćemo biti regionalni lider u oblasti digitalizacije i lider četvrte industrijske revolucije”, navela je u saopštenju United Grupa dodavši da su u Bugarskoj započeli izgradnju 5G mreže, dok je za narednu godinu planirana izgradnja u Sloveniji i Hrvatskoj.

United Grupa je kompanija sa sedištem u Holandiji. Postoji od 2007. i kao telekomunikacioni i medijski operator prisutna je u jugoistočnoj Evropi. U okviru United Grupe u Srbiji posluju između ostalog SBB, operator kablovske televizije i interneta i United Media sa televizijskim kanalima među kojima su televizija N1, Nova S i Sport Klub.

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Click