Osmišljena kampanja leči otpor od vakcina

6. January 2021.
Lekciju kako da cepiva budu široko prihvaćena svetu je dala Južna Koreja, i to na primeru vakcinacije protiv gripa
677z381_vakcinisanje
Foto: Beta

Piše: Višnja Aranđelović

Pre nego što su naučnici otkrili vakcinu protiv virusa korona znale su se njene fatalne posledice. Nije reč o naučnim saznanjima objavljenim u prestižnim stručnim časopisima, već o suludim teorijama zavere plasiranim uglavnom putem društvenih mreža. Najpoznatija je ona da iza svega stoji milijarder, osnivač „Majkrosofta” Bil Gejts i njegova namera da preko vakcina ljudima ubaci pod kožu mikročipove za praćenje. Zbog čega bi to radio, ne zna se tačno, ali 28 odsto Amerikanaca veruje u ovu priču. Zato je Fondacija „Bil i Melinda Gejts” morala da se oglasi i priču o mikročipovima odbaci kao neistinitu. Ali teorije su se dalje ređale – od onih da su zabeleženi slučajevi ljudi koji su posle vakcinacije dobili plikove na koži do toga da će im se, ako se pelcuju, izmeniti DNK.

Iako ove teorije mnogima zvuče besmisleno, pokazale su se kao i te kako štetne. Zbog tvrdnji da MMR vakcina povećava rizik od autizma, ne tako davno na scenu su se vratile male boginje. Svetskom, kao i srpskom javnom scenom prolomio se glas antivakcinaša, a vlasti su lek protiv njih pokušale da nađu u propisima, pa sada oni koji odbijaju da vakcinišu decu rizikuju da budu predmet istražnih organa.

Kako da danas, kada je zbog pandemije virusa korona vakcina jedino rešenje, glas nauke i proverenih informacija o javnom zdravlju utiša histeričan antivakcinaški lobi?

Veran Matić, predsednik Fonda B92, organizacije koja je organizovala niz društveno odgovornih kampanja, podseća da smo za veoma kratko vreme prešli put od večernjeg aplauza za lekare do nepoverenja u krizni štab. Uz sve to, pandemija je politizovana, pa su se podele odrazile i na ovo pitanje.

– Zdravstvene vlasti i vlada moraju da resetuju situaciju tako da se informisanje ljudi postavi na zdrave noge. Potrebno je da se napravi novi društveni dogovor oko pandemije i vakcinisanja. Verujem da bi bilo dobro da vlada pozove u pomoć sve koji mogu pomoći da se umanji uticaj dezinformacija. Već sada imamo u medijskoj zajednici kapacitete za suprotstavljanje lažnim vestima o vakcini. Ali je potrebno da se postigne dogovor o tome da mediji ne doprinose širenju dezinformacija, da se prihvataju korekcije koje bi radili profesionalni timovi koji bi ubedljivo reagovali na dezinformacije – objašnjava Matić i podseća da su početkom epidemije predstavnici civilnog društva ponudili vladi pomoć u rešavanju problema koji su nastali u vanrednom stanju, ali nije bilo interesovanja.

Lek protiv nepoverenja u vakcine naš sagovornik vidi u vešto osmišljenoj kampanji, a javni servisi morali bi da budu kičma preciznog i jasnog informisanja građana.

– Nesporna društvena elita mora da se aktivno uključi i prenosi naučno zasnovane informacije. Mediji moraju da budu u službi distribucije vesti i edukativnih poruka štiteći interes svakog građanina i javnog interesa uopšte. Političari moraju da prestanu da u političke obračune uključuju temu pandemije, vakcinacije. Senzacionalizam, pohlepa za većim tiražima mnoge će ubiti. O tome moraju da vode računa svi koji regulišu javnu sferu od REM-a, Saveta za štampu, novinarskih udruženja… Ali bez jasnih stavova kriznog štaba i vlade, kojih će se pridržavati, bez želje da se prave politički poeni od rezultata bitke protiv virusa korona ništa nećemo uraditi – pojašnjava Matić.

A lekciju kako da vakcine budu široko prihvaćene svetu je dala Južna Koreja, i to na primeru vakcinacije protiv gripa. Ni jedan problem nisu gurali pod tepih već su se s njim suočavali javno.

Ambiciozna kampanja počela je još početkom septembra, mesec dana ranije nego obično. Zdravstveni zvaničnici najavili su planove – vakcinisaće 30 miliona ljudi, što je 10 miliona više nego prošle godine. U toj žurbi pojavili su se brojni problemi – internetom su počele da kruže fotografije na kojima se vide kutije vakcina smeštene, umesto na hladnom, kraj parkinga. Vlada je tada privremeno obustavila proces vakcinacije, sprovela istragu i na kraju zaključila da su vakcine i dalje bezbedne. Tri dana kasnije povučeno je 615.000 doza nakon što su unutra pronađene bele čestice. Opet je sprovedena istraga, a zaključak je bio da su to bezopasne čestice proteina.

Kada su stizali izveštaja o smrtnim slučajevima, među kojima su najviše bili pacijenti starosti 70 i više godina, zbog čega je Singapur nakratko suspendovao upotrebu južnokorejske vakcine, pokazali su izveštaje prošlogodišnje imunizacije. Tamo je pisalo da je 1.500 Južnokorejaca starijih od 65 godina umrlo u roku od nedelju dana od uzimanja vakcine protiv gripa, ali nijedna smrt nije povezana s vakcinama.

Tekst je prenet sa portala lista Politika.

Click