Na raskršću sa četiri putokaza
Piše: Veseljko Koprivica, Novi magazin
Crna Gora se našla u ozbiljnoj političkoj krizi i na vrlo komplikovanom političkom raskršću. Na njemu su četiri putokaza. Na jednom piše “Manjinska vlada”, na drugom “Tehnička vlada”, na trećem “Politička vlada”, a na četvrtom “Vanredni parlamentarni izbori”. Na pitanje kud će se zaputiti i ko će o tome odlučiti, još niko pouzdano ne može da odgovori.
Trenutno dominira opcija osnivanje manjinske vlade s mandatarom Dritanom Abazovićem, liderom Građanskog pokreta URA.
NEIZVJESNE REFORME: URA nije za održavanje izbora. Očekivano jer istraživanja pokazuju da bi na njima prošla mnogo gore nego na posljednjim parlamentarnim izborima održanim 2020. Ipak, iz URE poručuju da je Abazović spreman da vrati mandat predsjedniku Crne Gore ako se o manjinskoj proevropskoj vladi ne dogovore parlamentarne stranke. To mnogi i priželjkuju. I bilo bi najpametnije.
Sudeći prema informacijama o kandidatima za ministre, teško je očekivati neke neophodne reforme, pa se mnogi pitaju ima li uopšte i smisla formiranje takve manjinske vlade.
U URI su kategorični da Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića nema povratka na vlast iako je Đukanović predložio Abazovića za mandatara.
Ukoliko Socijalističkoj narodnoj partiji pripadne pola ministarskih mjesta i da u njoj ne budu ministri iz Socijaldemokratske partije i Socijaldemokrata, onda DPS-u možda ne preostaje ništa drugo osim da podrži vladu u kojoj se ništa neće pitati.
U DPS-u, međutim, misle sasvim drugačije i jasno je da Đukanovićeva stranka drži konce manjinske vlade u svojim rukama.
Miloš Nikolić, portparol i poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, kaže da ukoliko dođe do formiranja manjinske vlade to će biti rezultat podrške DPS-a i da će ta stranka opet biti u vlasti. Svaka odluka i svaka politika manjinske vlade – ukoliko uopšte DPS odluči da joj da podršku, zavisiće samo i isključivo od Demokratske partije socijalista, kategoričan je Nikolić.
Formiranje manjinske vlade, kako sada stvari stoje, zaista zavisi od DPS-a. Međutim, kako kažu analitičari, koliko do juče formiranje manjinske vlade izgledalo je izvjesno, a sada su šanse pola-pola i da je najrealnije da Abazović vrati mandate, te da se ide na nove izbore.
Ne bi trebalo isključiti ni mogućnost formiranja tehničke vlade, ukoliko se ne postigne dogovor između mandatara i dominantnog broja opozicionih partija. Tehnička vlada podrazumijevala bi isključivo tehničke radnje oko organizovanja vanrednih izbora.
Abazović je trenutno jedan od crnogorskih političara koga zasipaju oštrim kritikama sa raznih strana. On je nove negativne poene zaradio kada je nedavno izmijenio Sporazum opozicije o parlamentarnoj podršci Vladi Crne Gore i napisao inovirani dokument koji su, kako je kazao, potpisali on i lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković. Iz njega je izbrisao ključne stavke – izbacio Rezoluciju o Srebrenici i izmijenio dio oko sankcija Rusiji.
KRITIKE I ZBOG SREBRENICE: Abazovića kritikuju, pored ostalih, i naši iseljenici.
Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku Esad Rastoder u razgovoru za podgorički portal CdM kaže da ne vjeruje mandataru Dritanu Abazoviću ni u manjinsku vladu, a izlazak iz političke krize vidi samo u vanrednim parlamentarnim izborima.
“Svima onima koji misle da skupljaju političke poene na bolu Srebrenice poručujem da ne trebaju liti krokodilske suze za Srebrenicom, ima ko da žali za njom. Neka ponude programe izlaska iz krize”, poručuje Rastoder.
On kaže da između manjinske vlade koja se najavljuje i Vlade Zdravka Krivokapića nema neke bitne razlike.
“Ne verujem Abazoviću jer hoće da pravi vladu s partijom kao što je SNP. Niti imaju ideje niti vizije. Nikad mu ne bih dao mandat, trebalo je ići na izbore”, smatra Rastoder.
“Sad se bavimo sastavom vlade u kojoj će, ako se formira, biti podobnih Dritanovih Albanaca i podobnih Jokovićevih Srba, a nacionalnih Crnogoraca nema. Ako se tako ide, treba formirati vladu nacionalnog spasa na osnovu posljednjeg popisa, pa tako rasporediti ministarske funkcije”, predlaže Rastoder.
Prema mnogima, izbore treba raspisati što prije jer je to najbolje i najpravednije rješenje.
Demokrate, čiji je lider smijenjeni predsjednik Skupštine Crne Gore, najglasniji su kritičari SNP-a i Abazovićevog modela vlade.
“Zamislite na šta bi ličila ta vlada. Vlada u kojoj bi partije imale nekoliko puta više ministara nego poslanika – to je evropski presedan. To je vlada u kojoj bi bilo pet odsto Crne Gore. Je li to demokratija? Ta vlada bi dovela do nestabilnosti”, uvjerava Bečić.
Abazović je nakon sastanka s liderima opozicije prije nekoliko dana saopštio da će u vladi učestvovati koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS), Socijalistička narodna partija i manjinske stranke, dok je na ostalim subjektima da odluče žele li da uđu u budući kabinet kojem će podršku u parlamentu pružati Demokratska partija socijalista.
Plan je da vlada ima 18 ministarstava i tri potpredsjednička mjesta. Bošnjačkoj stranci trebalo bi da pripadnu tri resora. Albanske parlamentarne partije trebalo bi takođe da dobiju tri resora, a SNP šest.
Iz postojeće Vlade najvjerovatnije niko neće ostati na pozicijama koje su imali za vrijeme mandata odlazećeg premjera Zdravka Krivokapića.
Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović kazao je da Crnoj Gori urgentno treba nova vlada, ali da i dalje vjeruje da je u odnosu na manjinsku bolje rješenje politička.
ISKUSTVA I NAIVNOST: Funkcionerka Pokreta za promjene i potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak ocjenjuje da manjinska vlada, ako bude formirana, neće imati značajnije reformske domete i da je taj projekat kontroverzan, posebno u dijelu navodne bezuslovne podrške DPS-a.
“Znajući njih, kao vrlo iskusne i prevejane političke znalce, kod njih ništa ne može biti ‘bezuslovno’. Tolika naivnost, ako je uopšte naivnost, zabrinjava”, kazala je Bošnjak.
Ona je za to da nacionalne partije manjina treba da budu dio svake vlasti kako bi se manjine osjećale integrisanim u crnogorsko društvo i kako bi bio očuvan dobar multietnički sklad u Crnoj Gori. Bošnjak kaže da Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija moraju proći “čistilište” jer su “predugo bili u čvrstom zagrljaju DPS-a i u njihovim redovima”. Decenijama.
Bivši načelnik Generalštaba crnogorske Vojske Dragan Samardžić izjavio je da od nezavisnosti Crna Gora nikad nije bila ugroženija, “s tendencijom usložnjavanja stanja i nastavka potkopavanja stubova državnosti. Političkim liderima su puna usta interesa države i građana, a spremni su sve da žrtvuju zarad ličnih i partijskih interesa”.
Samardžić smatra da nijedna partija na političkoj sceni Crne Gore, u ovom trenutku, ne zaslužuje da vodi Crnu Goru.
Veliko je pitanje hoće li Abazović uspjeti da obezbijedi potrebnu podršku 49 poslanika. URA s manjinskim strankama, DPS-om i SNP-om ima 44 poslanika. Za 49 neophodno je učešće SDP-a i SD-a.
Abazović ima još jedan problem. Vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Crne Gore i poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić neće da zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi bila izglasana nova vlada. Smatra to izdajom izborne volje, te da sjednica dolazi u obzir jedino pod uslovom da dođe do dogovora unutar dojučerašnje parlamentarne većine.
Ona četiri putokaza i dalje stameno stoje na turbulentnoj crnogorskoj političkoj sceni. Ko zbog njih ne zaluta i sve ovo preživi – pričaće.
Milo Đukanović: Ruski i srpski svet
Antiistorijska odluka Kremlja da nas svrstaju u neprijatelje i politička kriza u Crnoj Gori produkt su velikosrpske i ruske destrukcije, izjavio je Milo Đukanović za grčki list Katimerini. Kako je istakao, u Crnoj Gori, već pet-šest godina pritisnutoj velikosrpskom i ruskom destrukcijom, imamo političku krizu kojoj se ne nazire kraj.
Protivnici njenog evropskog i evroatlantskog puta u međuvremenu su od opozicije postali dio vlasti i iznutra podrivaju institucije sistema. Da ironija bude veća, to je urađeno ne samo politikom, tj. nacionalističkim angažmanom Srpske pravoslavne crkve, koja je remetilački faktor i u Crnoj Gori i u regionu, nego i uz podršku pojedinih zapadnih partnera koji nisu vidjeli i još uvijek dovoljno ne vide destrukciju trećih strana zaogrnutu floskulama o demokratskom napretku društva. Projekat “Ruskog sveta” se na Balkanu zove “Srpski svet”, a Crna Gora se smatra njegovim prirodnim dijelom, kazao je Đukanović.
Tekst je prenet sa portala Novi magazin.
