Dimitrije Boarov: Znaci optimizma s Kopaonika

9. March 2023.
Najveće okupljanje ekonomista i privrednika u Srbiji već duže vreme pokazuje da su prilično otupljene kritičke oštrice prema tekućoj ekonomskoj politici, kakve bi se mogle očekivati na skupu ovog tipa.
dimitrije-boarov
Dimitrije Boarov. Foto: Medija centar Beograd

Piše: Dimitrije Boarov, Novi magazin

Jubilarni 30. ekonomski skup „Kopaonik biznis forum“ otvoren je u proteklu nedelju u znaku izvesnih optimističnih ocena o finansijskim prilikama u Srbiji. Ton tih znakova najviše je podigla guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, koja je izjavila da se „znatniji pad inflacije očekuje krajem ove godine, te da bi inflaciona stopa sa početnih 15,8 odsto trebalo da se prepolovi do kraja ove godine, a da bi polovinom 2024. godine ta stopa mogla da se spusti „u granice cilja“ (oko 3-4 odsto).

Guvernerka Srbije je svoj optimizam obrazložila pre svega rastom izvoza Srbije, koji je prošle godine dosegao 38 milijardi evra, što je 3,3 puta više od izvoza robe i usluga 2012. godine, kada je taj izvoz iznosio 12,5 milijardi evra. Guvernerka Tabaković je tome dodala da stabilnost našoj privredi daju i rekordno visoke devizne rezerve (20,9 milijardi evra) i kontinuirano visok priliv stranih direktnih investicija (11,3 milijarde evra u poslednje tri ekstremno teške godine u svetskoj privredi).

Jorgovanka Tabaković je naglasila da će Narodna banka nastaviti politiku „relativne stabilnosti dinara prema evru“  i usprotivila se „pojedincima koji se zalažu za veštačku depresijacju dinara“ samo radi podrške izvozu (koji, eto, raste i kad je dinar stabilan). U tom kontekstu ona je spomenula i tendenciju pada platno bilansnog deficita „u odnosu na projektovani u novembru prošle godine“, koji je rastao pod uticajem uvoza skupih energenata. Prošle godine je za uvoz energenata utrošeno 6,8 milijardi evra, što je za 3,9 milijardi više nego 2021. godine.

Inače, o ceni energenata na unutrašnjem tržištu govorili su i šef misije MMF-a u Beogradu, Donal Mekgetigen i šef Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović.

Mekgetigen je naglasio da niske cene energenata u Srbiji moraju da nastave da se povećavaju, ali da se moraju izvršiti i promene u državnim energetskim preduzećima, pre svega u EPS-u „koji bi trebalo da se transformiše u akcionarsko društvo i dobije novu upravu“.

Pave Petrović je na Kopaoniku ponovio tezu da je energetski sektor glavni izvor fiskalnog deficita u Srbiji i izneo da će se ove godine smanjiti budžetski troškovi za podršku energetskim preduzećima putem povećanja cena struje za 16 odsto i cene gasa do kraja 2024. godine za 41 odsto. Petrović je pri tome naglasio da niska cena struje nije jedini problem nego je to i loše upravljanje („naročito poslednjih godina“). Zbog toga će i ove i narednih godina Srbija morati da uvozi 10-15 odsto svoje potrošnje elektro energije. Prema Petroviću, u elektro sistem će se u narednoj deceniji morati uložiti između 10 i 15 milijardi evra, a on nije siguran da EPS može da iznese te investicije, ovakav kakav je sada.

Zanimljiva je i tvrdnja predsednika Fiskalnog saveta da naša inflacija nije samo uvozna, nego da njenu trećinu generiraju drugi, domaći uzroci, to jest greške u ekonomskoj politici (ekspanzivna fiskalna politika tokom Kovid krize i zakasnela reakcija monetarnih vlasti na inflaciju). Gore spomenuta guvernerka Tabaković je te uzroke suzila na „prehrambenu inflaciju“, koja je, navodno, rezultat nedovoljne konkurencije na domaćem tržištu.

Bez obzira na spomenute znake izvesnog optimizma koji je ispoljen prvih dana ovogodišnjeg Biznis foruma na Kopaoniku (pre svega oko finansijske stabilnosti u zemlji) većina učesnika rasprave upozoravala je da će i ove godine privredne prilike biti pod senkom mnogih rizika koji, pre svega, mogu doći iz sveta i da će ostati mnoge neizvesnosti u tom pogledu. Treba imati u vidu da je ovo najveće okupljanje ekonomista i privrednika u Srbiji već duže vreme pokazalo da su prilično otupljene kritičke oštrice prema tekućoj ekonomskoj politici kakve bi se mogle očekivati na skupu ovog tipa. No, to je već priča druge vrste.

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click