Tako se i danas u Paštrovićima ta tradicija prilagođena savremenom načinu života ali ipak prepoznatljiva i drugačija od drugih tradicija u Crnoj Gori.

Zbog toga su turistički radnici Budve veoma posvećeni u predstavljanju ovog kraja kao turističke ponude u okviru seoskog i ruralnog turizma, što se pokazalo kao dobar potez jer turisti sve više pokazuju interesovanje za obilazak seoskih, ruralnih područja.

Osim Paštrovića seoskom području Budve pripadaju i sela Pobori, Maine i druga koja se nalaze u drugom smjeru, prema Kotoru, takođe lijepa i sa mnogo znamenitosti ali ovu priču posvećujemo Paštrovićima kao jedinstvenoj izuzetno vrijednoj i zanimljivoj cjelini.

Iako u blizini Budve i označeno kao jedinstveno područje, Paštrovići se i „međusobno“ razlikuju zbog konfiguracije terena pa se Paštrovići dijele na primorski i planinski pojas.

Primorski dio nalazi se uz more do brda odnosno planina koja se nalaze na nadmorskoj visini od 600 do 1.000 metara.

I dok je ovaj niži dio poznatiji jer je bliži moru i tursitički odavno valorizovan brda i planine u zaleđu Budve nude nešto drugačije i „mirise i ukuse“ i ipak su nedovoljno iskorišćeni.

Zato doći i boraviti u Budvi a ne posjetiti seosko područje i uživati u njegovim čarima makar na jedan dan neoprostivo je.

Jer, područje Paštrovića obiluje raznim prirodnim ljepotama – vidikovcima, na njegovoj teritoriji nalazi se šest poznatih pravoslavnih manastira starih po nekoliko vjekova a stanovništvo je tradicionalno gostoljubivo, bez obzira da li ste došli kao turista ili ste u prolazu.

Obilazak manastira je nešto što se podrazumijeva jer oni nijesu zanimljivi samo kao vjerski objekti, oni su svjedoci života na ovim prostorima i svaki ima posebnu, zanimljivu priču.

Manastiri Praskvica, Reževići, Duljevo, Vojnići, Gradište, Rustovo su vjekovima bili mjesto sastajanja, okupljanja ljudi, donošenja važnih odluka za zajednicu, opismenjavanja i slično, jednom riječju bili stožer života pa kao takvi imaju posebnu vrijednost.

Uz manastire, crkve, tvrđave, stara kamena sela tu su izvori, vidikovci.

Kako se do nekih sela i uzvišenja može stići samo pješice – kozjim stazama ovaj kraj idealan je za ljubitelje pješačenja i planinarenja.

Nekadašnji seoski putevi označeni su kao staze pa se osim za pješačenje neke staze mogu koristiti i za biciklizam, jahanje, paraglajding, zip-lajn, lov.

Na jednoj ruti nalazi se istorijski najpoznatija staza, Jegorov put koji je deset godina u kamenu od Miločera do Čelobrda klesao jednoruki ruski monah Jegor Stroganov, čija je priča i tragična sudbina inspirisala mnoge umjetnike.

I jela koja se spremaju u Paštrovićima su svojevrsni specijaliteti, nadaleko poznati koje turisti sve više traže.

To su jela od tijesta – makarule i ruštule dok jela koja se spremaju od ribe i mesa imaju jedinstven ukus jer se za začine pored maslinovog ulja koriste biljke sa ovog područja od kojih su mnoge samonikle poput divlje mrkve, pelina, ruzmarina kao i drugo aromatično bilje.

Tu je domaći sir, vino i rakija koje mnogi domaćini u Paštrovićima proizvode u svojim domaćinstvima i koji su vrhunskog kvaliteta.