KRIK: Američke sankcije za Tešića, srpski pasoš za njegovog saradnika iz Jemena

24. October 2020.
Najmoćniji domaći trgovac oružjem Slobodan Tešić stavljen je pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država 2017. godine, jer su transakciju njegove kompanije sa Kipra od 1,7 miliona dolara "istaknutom Saudijcu" banke prijavile američkom trezoru "kao sumnjivu", piše KRIK.
maxim-potkin-J5yXIQnmYhM-unsplash
Ilustracija. Foto: Maxim Potkin/Unsplash

Pišu: Lorens Marzouk i Stevan Dojčinović  

Naime, Tešićava kompanija sa Kipra „Gravit Limited“ uplatila je 1,7 miliona dolara „istaknutom Saudijcu“, a ovu transakciju su kao sumnjivu banke prijavile američkom Trezoru – koji je nekoliko meseci kasnije sankcionisao Tešića. KRIK i OCCRP otkrivaju i da je Aleksandar Vučić, kada je bio premijer Srbije, Tešićevom partneru iz Jemena, Kaledu Abdulkaremu Naseru Hamedu, dodelio državljanstvo 2016. godine preskačući redovnu proceduru i pozivajući se na „nacionalni interes“.

Srpski trgovac oružjem Slobodan Tešić je u novembru 2013. godine imao razloga da bude zadovoljan.

Posle nepune decenije skinut je sa crne liste Ujedinjenih nacija na kojoj je bio jer je kršio sankcije i prodavao oružje bivšem liberijskom diktatoru i osuđenom ratnom zločincu Čarlsu Tejloru.

Tešiću se sreća osmehnula što je, godinu dana ranije, Srpska napredna stranka (SNS) došla na vlast u Srbiji. Novi ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić dao je zeleno svetlo za skidanje Tešića sa UN-ove crne liste, a ubrzo mu je dodelio i diplomatski pasoš, što je privilegija uglavnom rezervisana za visokorangirane državne zvaničnike. Tešićevu ćerku Danijelu zaposlio je u ministarstvu.

„Dao sam mu diplomatski pasoš zato što je on veoma uspešan u izvozu srpskih proizvoda,“ rekao je Mrkić za KRIK.

Tešić po svetu prodaje oružje koje kupuje od domaćih državnih fabrika. Od jedne od njih, firme „Krušik“, oružje kupuje po privilegovanim cenama, kako je ranije u javnosti otkrio uzbunjivač Aleksandar Obradović, bivši radnik ove kompanije.

Još jedna povlastica koju je dobio je pravo da njegova kompanija „Partizan tech“ zakupljuje vilu u elitnom Diplomatskom naselju na Dedinju, utvrdio je ranije Savet za borbu protiv korupcije.

S druge strane, ni predstavnici vlasti nisu ostali kratkih rukava. Fondacija Dragice Nikolić, supruge bivšeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića, dobila je donaciju od Tešića i njegove supruge.

Četiri godine kasnije, međutim, stvari su ponovo krenule nizbrdo za Tešića. Ponovo je stavljen pod sankcije.

Ovog puta, krajem 2017. godine, sankcionisao ga je Trezor Sjedinjenih Američkih Država jer je, kako je saopšteno, otkriveno da je plaćao mito da bi dobijao ugovore o naoružanju sa različitim državama. Pod sankcije su stavljene i Tešičeve kompanije koje je navodno koristio za potplaćivanje političara, a među njima je kiparska firma „Gravit Limited“.

Iako nije poznato zbog čega tačno je Tešić završio pod sankcijama, novinari KRIK-a i OCCRP-ja u projektu „FinCEN dosijei“ otkrivaju da je njegova kompanija „Gravit“, svega nekoliko meseci pre nego što se to dogodilo, uplatila 1,7 miliona dolara ćerki firmi kompanije „Horizon Crescent Wealth LLC“ iz Katara. Ovaj novac je uplaćen prvog juna 2017. i bio je namenjen neimenovanom „istaknutom Saudijcu“, otkrivaju novinari u dokumentima.

Saudijska Arabija je, inače, od izbijanja rata u Siriji postala značajni kupac oružja od srpskih državnih preduzeća, a Tešić je jedan od ključnih posrednika u ovom poslu.

„FinCEN dosijei“
„FinCEN dosijei“ su globalni medijski projekat koji su predvodili Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), BazFeed News i u kome je učestvovalo više od 400 novinara, uključujući novinare OCCRP-ja i KRIK-a. Istraživanje je bazirano na više od 2.100 tajnih izveštaja koje su banke podnele odeljenju američkog Trezora koje se bori protiv finansijskog kriminala – FinCEN.

Njegovu transakciju od 1,7 miliona dolara banke su označile kao sumnjivu i prijavile je FinCEN-u, odeljenju američkog Trezora koje se bori protiv pranja novca i drugog finansijskog kriminala. Nekoliko meseci kasnije Tešić, kao i „Gravit“, stavljeni su pod američke sankcije.

Novac na račun „Horizon”-a, uplatio je u martu 2017. godine i Tešićev saradnik Kaled Abdulkarem Naser Hamed iz Jemena koji je, odskora, i srpski državljanin.

KRIK otkriva da mu je 2016. godine Aleksandar Vučić, tada premijer Srbije, dodelio državljanstvo zaobilazeći uobičajenu proceduru – po kojoj je stranac morao da živi duži niz godina u zemlji i ispuni druge uslove.

Hamedu je poklonjeno državljanstvo jer je to u „nacionalnom interesu“ Srbije, prema članu zakona koji je citiran u rešenju od 11. februara 2016. koje je Vučić potpisao. U ovom dokumentu nije objašnjeno kakav je to državni interes zadovoljen ovom odlukom, a sve institucije koje je KRIK kontaktirao odbile su da daju komentar.

Sumnjive transakcije u industriji oružja u Srbiji
U okviru „FinCEN dosijea“ procurio je dokument koji navodi više od 80 sumnjivih novčanih transakcija vrednih 13,6 miliona dolara u koje su uključeni srpski proizvođači i trgovci oružjem. Ove transakcije izvršene su tokom tri meseca 2017. godine, a banke su ih prijavile američkom Trezoru. Među njima su, sem Tešićevih i Hamedovih, transakcije državnih kompanija „Jugoimporta“, „Krušika“ i „Zastava oružja“, kao i više privatnih firmi. KRIK je detalje o tome objavio u priči „FinCEN dosijei“: Sumnjive transakcije u srpskoj industriji oružja

Hamed je u martu 2017. godine sa svog računa u srpskoj AIK banci uplatio 40.000 dolara na račun „Horizon”-a, a ovu transakciju su banke takođe prijavile FinCEN-u kao sumnjivu. On se, međutim, nije našao pod američkim sankcijama.

Kompanija „Horizon Crescent Wealth LLC“ nalazi se u Kataru, ali njome upravljaju dvojica švajcarskih advokata. Svrha ove kompanije je da čuva novac i imovinu za svoje imućne klijente. Sem „istaknutog Saudijca“, kompanija i njenih šest ćerki firmi opslužuju i druge uticajne ljude.

Mreža firmi „Horizon” nalazila se pod istragom katarskih vlasti, a kasnije je i novčano kažnjena sa više od osam miliona dolara zbog kršenja pravila o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Katarske vlasti utvrdile su da su preko ove mreže kompanija vršene sumnjive uplate javnom funkcioneru sa Bliskog Istoka i diplomati iz Afrike. Naveli su i da je postojala velika mogućnost da se radilo o plaćanju mita.

U pismu koje je OCCRP-ju/KRIK-u poslala Tešićeva kompanija „Partizan tech“ navodi se da „Tešić nikada nije učestvovao ni na jedan način u bilo kakvim koruptivnim aktivnostima“.

„U vezi sa sankcijama SAD-a, Tešić i ‘Partizan tech’ su počeli postupak skidanja sa liste sankcija i angažovali su vodeće advokatske kancelarije iz SAD-a i Srbije“, piše u saopštenju.

Kaled Hamed, jemenski biznismen povezan sa Tešićem, dobio je srpsko državljanstvo 2016. godine (foto: OCCRP/Preuzeto sa portala KRIK)

Hamed je novinaru OCCRP/KRIK mejlom kratko odgovorio sa: „Gubi se“.

Direktori „Horizon“-a, švajcarski advokati Patrik Barisvil i Žan Mark Mantegani, novinarima su rekli da nisu učinili ništa loše, kao i da je za transakcije povezane sa Tešićevom firmom „Gravit“ i Hamedom bio nadležan njihov direktor iz Katara, Mohamed Abdulaziz Al Emadi, koji je, inače, nećak tamošnjeg ministra finansija.

Al Emadi, koji sebe opisuje kao „katarskog biznismena“, nije odgovorio novinarima na pitanja.

Žmurenje na korupciju

„Horizon Crescent Wealth LLC“, ali i sve kompanije u njenom vlasništvu, su pod istragom katarskih organa od 2018. godine.

„Horizon“ je osnovala šest „kompanija sa posebnom namenom“ koje se, prema katarskim finansijskim zakonima, osnivaju da izvrše određene novčane transakcije ili čuvaju nečiju imovinu. Ove firme formiraju mrežu koja je pala pod sumnju regulatornog tela Katarskog finansijskog centra (QFCRA) u 2018. godini.

Problemi u raju
Dokumenta otkrivaju da je došlo do razdora između švajcarskih advokata, glavnih direktora „Horizon”-a, i Al Emadija, nećaka ministra finansija iz Katara, koga su angažovali da im vodi tamošnju firmu. Emadi je tužio „Horizon” tvrdeći da mu nisu isplaćene plate. S druge strane, „Horizon”-a se branio da to nije tačno i optužio Emadija da je nezakonito trošio novac klijenata. „To je uradio tako što je podizao novac sa kartice u raznim kazinima u Londonu”, piše u odgovoru na Emadijevu tužbu do kojeg su novinari došli.

Istraga je pokazala da je firma kršila pravila o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma zbog čega je kažnjena sa više od osam miliona dolara u martu ove godine. Njeni direktori, dvojica švajcarskih advokata, su i dalje pod istragom tužilaštva zbog „pranja novca i/ili davanja mita“, kako je novinarima OCCRP-ja rekao advokat „Horizon“-a.

Dokumenta iz postupka koji je protiv „Horizon“-a vođen pred Međunarodnim sudom u Kataru, a do kojih su došli novinari KRIK-a i OCCRP-ja otkrivaju detalje o poslovanju ove firme i sumnjive transakcije u koje je bila uključena.

Katarske vlasti su, piše u dokumentima, smatrale da su klijenti „Horizon“-a koristili mrežu firmi u njenom vlasništvu za sumnjive uplate državnom zvaničniku sa Srednjeg Istoka i diplomati iz Afrike.

U jednom slučaju, „Horizon“ je bila posrednik prilikom uplaćivanja novca diplomati iz jedne afričke zemlje, koji je u dokumentima nazvan „gospodin H“.

„Bilo je očigledno da je u pitanju potencijalna korupcija. ‘HCW je na to zažmurio“, piše u sudskoj dokumentaciji.

Najveći klijenti firme, pokazuju papiri, bile su dve ženske osobe koje žive u Kostariki, čiji identitet nije otkriven, već se u sudskim dokumentima nazivaju „gospođa EA“ i „gospođa IE“. „Horizon“ je čuvao njihovih oko 14 miliona dolara.

Katarske vlasti su utvrdile da je poreklo ovog novca sumnjivo i ukazale na neobičnost – instrukcije o prebacivanju novca „Horizon“-u su stizala sa mejlova koji, kako deluje, nisu imali veze sa Latinoamerikankama.

Latinoamerikanke uspele su da deo novca prebace na račun u Švajcarskoj. Kada su, međutim, pokušale da „povuku” preostalih devet miliona dolara, katarske vlasti su zamrzle račun jer su verovale da je ova transakcija bila „pokušaj pranja novca i izbegavanja plaćanja poreza“, piše u dokumentima iz sudskog predmeta.

Više ćerki firmi „Horizon“-a povezane su sa Tešićem i njegovim saradnicima.

Na račun firme „Crescent Middle East LLC“ Tešićev „Gravit“ uplatio je 1,7 miliona američkih dolara u junu 2017. za neimenovanog Saudijca, a ovu kiparsku kompaniju su nakon toga sankcionisale američke vlasti tvrdeći da je preko nje Tešić podmićivao političare.

Direktor jedne od ćerki firmi „Horizon“-a je i Goran Andrić. Čoveka istog imena sankcionisao je američki Trezor u decembru 2019. nazivajući ga „jednim od Tešićevih najbližih saradnika.“

U dvema „Horizon“ kompanijama direktor je Tešićev saradnik Kaled Abdulkarem Naser Hamed iz Jemena – koji se bavi poslovima sa građevinom, oklopnim vozilima i gorivom za avione u više zemalja.

Prečicom do srpskog državljanstva

Na sajtu Hamedove nemačke kompanije „Sanus investment“ piše da su njegove firme „značajno investirale u više građevinskih projekata u Hamburgu i Diseldorfu“, sa planovima za širenje i u ostalim nemačkim gradovima. Vlasnik je i kebab restorana u ovoj zemlji.

Na istom sajtu se navodi i da njegova kiparska kompanija „Stallway“ „nastupa kao ključni dobavljač za vlade, tačnije ministarstva unitrašnjih poslova i ministarstva odbrane, obezbeđujući gorivo za vazduhoplove, oklopna vozila i opremu za suzbijanje demonstracija.“

Istoimena kompanija u kojoj je direktor, „Stallway“ iz Katara, koja je deo „Horizon“ mreže, prijavila je da ima adresu u državnoj vili u elitnom diplomatskoj naselju u Beogradu. Ovu vilu na Dedinju od države iznajmljuje Tešićeva ključna kompanija „Partizan Tech“, kako je ranije otkrio Savet za borbu protiv korupcije.

Hamed je zaobišao uobičajenu proceduru apliciranja za srpsko državljanstvo i ono mu je 2016. godine dodeljeno na osnovu „nacionalnog interesa“ Srbije, prema rešenju koje je potpisao tadašnji premijer Aleksandar Vučić.

Odluka da se Kaledu dodeli državljanstvo

Nije jasno kako su nacionalni interesi Srbije zadovoljeni ovom odlukom. Vlada Srbije, predsednik, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova koje je KRIK kontaktirao, odbili su da to objasne.

Milica Švabić, advokatica organizacije civilnog društva „Klikaktiv“, kaže za KRIK da je država dužna da objasni kako je došlo do ovoga.

„Ovo pravo države (da dodeli državljanstvo) često se zloupotrebljava zbog političke i lične koristi ili koristi određenih interesnih grupa,“ objašnjava Švabić.

Istraživanju doprineli Danijela Kastro (OCCRP) i Tamedia iz Švajcarske.

Ovo i ostala istraživanja možete pročitati na portalu KRIK.

Članak je prenet sa portala Danas.

Članak je prenet sa portala Danas.

Click