Sove u Sremskoj Mitrovici bezbedne, postavljene nalepnice zbog refleksije svetlosti okolnih zgrada

18. November 2020.
Sove u Sremskoj Mitrovici su stalni stanovnici ovog grada. Nastanjene su u samom centru, između nekoliko zgrada. Ali kako se u tom prostoru, osim drveća, nalazi i nekoliko zgrada sa brojnim staklenim prozorima, poput zgrade Srem gasa, sove se čestopovređuju, a neretko i stradaju. Naime, refleksija svetlosti na prozorima zbunjuje ptice koje naleću na staklo.Kako bi rešili ovaj problem, udruženje Ruralni centar sova postavilo je 32 nalepnice, i na taj način pokušavaju da spreče dalje povredjivanje sova.
image00024
Foto: MRCN

Kako kaže Marko Cvijanović iz ovog udruženja, cilj inicijative bio je da ljudima i samoupravi skrenu pažnju na zaštitu sova, poput male ušare u Sremskoj Mirovici.

Foto: MRCN

“Sve ovo smo pokrenuli sa dva cilja. Prvi je bio da sprečimo sudaranje odnosno direktno stavljanje sova u vreme zimovanja kad su kod nas u području, zbog refleksije stakla koje se stvara ovde usled staklenih površina. Drugi deo aktivnosti bio je da zagovaramo sa lokalnom samoupravom orezivanje drveća u vreme prolećnih radova kako bi uredili njihovo stanište u samom centru. Ostvarili smo oba cilja konačno, posle dugo vremena, u skladu sa svim kovid merama zbog kojih smo morali da odlažemo realizaciju aktivnosti”, kaže Cvijanović.

On dodaje da su uspeli da skrenu pažnju lokalnoj samoupravi na to da je, gde god su rađene aktivnosti uređivanja drveća, došlo do pomeranja jata i gnezdenja.

“Objasnili smo im bitnost same vrste. Gradska uprava za poljoprivredu i životnu sredinu je veoma dobro razumela naš problem i skrenuće pažnju dalje komunalnim upravama, odnosno ispekcijama grada koje rade na ovom problemu. Kao  što vidite, danas komunalno preduzeće nama čini uslugu. Postavljamo 32 nalepnice danas da bismo smanjili staklenu površinu koja se reflektuje sovama i zbog koje one ne vide jasno svoj odraz”, ističe on.

Na nalepnicama se ne nalaze samo sove, nego i sitne ptice pevačice kojih ovde u parku ima poprilično danas, kako vrabaca, tako i senica, crvendaća, žutarica i drugih.

“Mi smo vrlo aktivni u zaštiti životne sredine grada Sremska Mitrovica. Realizujemo projekat ‘Pet nije smeće’ gde u narednom periodu delimo 80 ručnih presa za pet ambalažu, da bi smanjili gabaritnost pet ambalažnog otpada čime se smanjuje ambalaža na jednu petinu. 80 posto zapremine se smanjuje tom aktivnošću, i samim tim se smanjuje karbonski otisak jednog vozila, umesto pet vozila da rasporede taj otpad, što nije mala stvar”, dodaje Cvijanović.

Osim ovoga, u poslednje vreme sade i drveće, pa ih očekuje i sadnja 42 sadnice u sedam škola Mačvanske Mitrovice.

Foto: MRCN

“Radimo takođe ‘Posadi svoj hlad’ odnosno sadimo sadnice jasenova, i tu smo regionalni partner u celom programu. Naglasio bih da smo ove godine bili aktivni u zaštiti ptica u ovom području, jer smo imali jedan veliki program sa gradom Sremska Mitrovica oko upravljanja ambalažnog pesticidnog otpada. Tada smo snimili i film o pravilnom ispiraju pesticidnog ambalažnog otpada, koji, za razliku od plastičnog otpada od pet ambalaže, uopšte nije naivan i bezazlen i ne može se ponovo upotrebljavati”, kaže Cvijanović.

Kako bi pomogli sovama, iz Srem gasa su kontaktirali udruženje Ruralni centar sova, jer, kako kaže izvršni direktor Dragan Budošan, nisu dovoljno stručni da odrede koja je pomoć potrebna ovim pticama.

“S obzirom da ovaj prostor oko upravnog objektapreduzeća ‘Srem gas’, ustvari predstavlja zimsko stanište sova, često se dešavalo da zbog reflektujućih stakala da se sove zalete i udare u ta stakla. Smatrali smo da to na neki način treba da rešimo i prvo smo pokušali sami, međutim, onda smo shvatili da nam za to treba stručna pomoć i angažovali smo udruženje koje se time bavi i zajedno sa njima danas smo rešili taj problem po njihovim preporukama kako to treba da izgleda”, kaže Budošan.

Broj sova u ovom kraju je promenljiv, što zavisi od toga da li je zima jača ili blaža. Iz udruženja dodaju da im se broj smanjuje i zbog seče stabala, odnosno uništavanja krošnji na okolnom drveću gde borave.

Ovu i ostale aktivističke priče možete pronaći na sajtu promeni.rs.

Click