Srbija bez barijera

9. October 2020.
Danas smo obeležili Nacionalni dan davanja koji ove godine ima slogan „Srbija bez barijera“, posvećen uklanjanju svih barijera za sve koji imaju neki problem sa kretanjem, osobe sa invaliditetom, stari, majke sa decom…
unnamed (8)

Piše: Veran Matić

Centralna manifestacija održana je u fenomenalnoj Botaničkoj bašti, pravom biseru u centru Beograda, predivan dan, povod, atmosfera, sjajno društvo donatora, kompanija, fondacija, civilnog društva, udruženja osoba sa invaliditetom, predstavnika vlasti, diplomatskog kora. Odlučili smo da događaj vodi Mihailo Gordić koji je gluv od rođenja.

Prva stvar koju sam naučio od Mihajla je: „Ništa o nama bez nas“. I nastojim da poštujem, pa sam počeo i da zloupotrebljavam, tako da je Mihailo danas vodio ovu manifestaciju, isto tako uspešno kao i nekoliko dana ranije online debatu.

Verujem da bi isto tako mogao da vodi večerašnji Dnevnik RTS, a da standardni spiker bude u malom ekranu i prevodi „čujućim“ gledaocima.

Nacionalni dan davanja pokrenuo je pre tri godine Srpski filantropski forum sa Koalicijom za dobročinstvo, a Savet za filantropiju Vlade Republike Srbije je podržao ustanovljavanje ovog dana, dok je predsednica Vlade Ana Brnabić pokroviteljka ove manifestacije, kojom slavimo dobrotu, dobročinstvo, filantropiju, solidarnost, plemenitost.

Ambasador Belgije
Adam Koen i Veran Matić

Da to ne bude samo jedan dan, potrudili smo se svi iz Koalicije za dobročinstvo koju predvodi Fondacija Ane i Vlade Divac, a u kojoj su i Trag fondacija, SMART kolektiv, Katalist Balkans, Privredna komora Srbije, Forum za odgovorno poslovanje i Srpski filantropski forum, uz podršu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), da svakoga dana, svake nedelje, svakog meseca, imamo brojne aktivnosti koje su fokusirane na širenje kulture davanja, konkretne akcije u koje su uključene hiljade, desetine hiljada dobrotvora. Svake godine beležimo rast davanja i filantropije, i cilj nam je da kroz rad Saveta za filantropiju, pored razvoja kulture davanja, stvorimo mnogo povoljnije uslove za povećanje obima davanja kroz zakonsku regulativu koja neće biti destimulativna, već upravo obrnuto, koja će pomoći da filantropija dobije zasluženo mesto, i da dobrotvori budu tretirani sa uvažavanjem, da poreska politika bude podsticajna, i da državna administracija pomogne efikasno i brzo u donošenju odluka kojima će se moći efikasnije, bolje, brže i obimnije, realizovati donatorska aktivnost, volonterski i aktivistički angažman, i tako dalje.

Ova godina je specifična po pandemiji i svemu što je pandemija izazvala.

Cela zajednica se uključila. Donatori, kompanije, pojedinci, bili su u prvim redovima. Srpski filantropski forum i Fond B92, ali i ostale članice Koalicije, posvetili su se povezivanju zdravstvenog sistema, države za donatorima, ali i dobavljačima, i uspeli smo da prikupimo i realizujemo pomoć u iznosu od preko milion i osamsto hiljada evra, što je skoro 10 odsto u odnosu na ukupnu donatorsku aktivnost u ovoj godini. I zbog toga smo odlučili da se danas zahvalimo svim članicama SFF-a, i svima koji su nam se pridružili u akcijama.

Krajem prošle godine, dogovorili smo se da ove godine Nacionalni dan davanja bude posvećen temi pristupačnosti za osobe sa invaliditetom, ali i za sve druge koji imaju problem sa kretanjem. Prethodno je predsednica vlade Ana Brnabić osnovala radnu grupu, na čijem čelu je Ljupka Mihajlovska.

Kovid nas je onemogućio da ovu godinu posvetimo osobama sa invaliditetom onako kako smo planirali, ali smo se prilagođavali datim okolnostima. Kada je postalo evidentno da su osobe sa invaliditetom, kao i druge ranjive grupe, zaboravljene, sastavili smo zajedno preporuke koje smo poslali Vladi i po kojima su se neki pomaci napravili.

Kovid vanredno stanje je demonstriralo kako se osobe sa invaliditetom uglavnom osećaju tokom čitavog života. Kroz niz onlajn debata, mogli smo da se uverimo samo u deo problema koji nisu adekvatno rešeni, ne samo u vezi sa kovid infekcijom, ali smo videli i veoma pozitivne primere, što nam je pomoglo da zaključimo da je sve moguće ostvariti, uspostaviti standarde, realizovati ih, održavati ih…

I radićemo zajedno na tome i posle Nacionalnog dana davanja, verujem da radna grupa može prerasti u inkluzivno telo, kao što je Savet za filantropiju, koje će davati najvažnije prioritete za rešavanje, ali i kroz razna tela učestvovati u predlaganju rešenja. Sada imamo i gotovu strategiju i akcioni plan, i verujem da sve zajedno može pomoći da se sa mnogo više aktivnosti, i mnogo brže, postignu važni ciljevi.

Srbija je ratifikovala Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, i ima konkretne obaveze. Konvencijom su pokriveni svi složeni aspekti i elementi pristupačnosti, uključujući fizičko okruženje, prevoz, informacije i komunikacije, usluge i servise. Fokus više nije na pravnoj prirodi lica koje je vlasnik zgrada, transportne infrastrukture, sredstava informisanja i komuniciranja, usluga i servisa. Više nije važno da li je reč o nekome iz privatnog ili javnog sektora. Važno je da dobra, proizvodi i usluge koje su namenjene, ili su na raspolaganju javnosti, budu pristupačne za sve, bez obzira na to kom sektoru njihov vlasnik pripada.

Iako je država Srbija napravila određen napredak u obezbeđivanju pristupačnosti, taj napredak nije dovoljan da obezbedi potpunu ravopravnost osoba sa invaliditetom. Svakoga dana, u to se možemo uveriti i lično, ili kroz brojna svedočenja osoba sa invaliditetom. U jednom velikom gradu, u gradski parlament izabrana je nedavno osoba sa invaliditetom (namerno štitim ime), koja koristi kolica za kretanje. Danas sam video fotografije kako je na rukama unose uskim strmim stepenicama. Ne znam kome je teže u ovoj situaciji. Na jednoj strani, omogućeno je pravo da budeš biran i izabran, a onda se ispreči velika, nepremostiva prepreka u ostvarivanju prava u zakonodavnoj strukturi vlasti.

Mihailo Gordić moderator događaja iz Gradske organizacije gluvih daje izjavu novinarima

Ili kada hoćete da se žalite na nepristupačnost, na primer, sudske ili slične administrativne ustanove, poznanica je dobila informaciju da tu žalbu mora lično da preda u toj instituciji koja, je li, nije pristupačna.

Važno je da država radi zajedno i sa privatnim i sa neprofitnim sektorom kako bi se što pre obezbedili ti uslovi, kao i da razmotri mere koje treba uvesti kako bi se to postiglo. Veoma je važno:

  • Ubrzano obezbeđivanje uslova za pristupačnost (adaptaciju postojećih objekata, transporta i slično), kao i poštovanje zakona kada je u pitanju izgradnja novih objekata
  • Identifikovanje slučajeva u kojima se ne poštuju propisane mere koje obezbeđuju pristupačnost
  • Primenu propisanih kazni za nepoštovanje zakona.

***

Majk de la Rosa direktor misije USAID

Mi u Srpskom filantropskom forumu smo odlučili da napravimo kampanju prikupljanja sredstava za Nacionalni prevodilački centar, video relej centar za srpski znakovni jezik, kako bi se uklonile barijere u komunikaciji sa kojima se suočavaju gluve osobe u Srbiji. Sada ovaj centar radi smanjenim kapacitetom, a cilj je da obezbedimo potpuno dostupne usluge 24 sata, sedam dana u nedelji, svim gluvim osobama u Srbiji i svima koji prolaze kroz Srbiju, a imaju potrebu za ovim servisom. Želimo da uspostavimo ovaj sistem i da ga u drugom koraku nadogradimo aplikacijom, kako bi dostupnost usluge bila maksimalna, kao i komunikacija sa hitnim službama. Cilj nam je da prikupimo 15 miliona dinara i, paralelno sa tim, napravimo dogovor sa Vladom da se uspostavi trajno finansiranje, kako bi se napravio potpuno održiv sistem. Stoga, pozivamo sve dobrotvore i socijalno odgovorne kompanije da nam se pridruže. Pored toga što ćemo rešiti jedno važno temeljno pravo gluvih osoba, moćićemo mnogo češće da se viđamo, da komuniciramo i da mnogo više znamo i o sposobnostima, talentima, uspesima osoba koje ne čuju, i da od svog tog znanja i iskustva čitava zajednica napreduje.

Isto važi i za sve druge oblasti kojih se tiče ova tema. Sada se simbolično ovom kampanjom fokusiramo na ovu konkretnu akciju.

***

Danas je i Dan zadužbinara Univerziteta u Beogradu. I ovaj dan nam je važan kako bi započet proces oko donošenja zakona kojim bi se zadužbine otete od Univerziteta, Srpske akademije nauka i umetnosti, Matice srpske, nepokretna imovina fondacija, novac i hartije od vrednosti, vratili Univerzitetu, ali i Akademiji, Matici srpskoj… Ova imovina zadužbinara Spasića, Kolarca i drugih, ostavljena je srpskoj deci da se obrazuju i stvaraju bolju zemlju, i veoma je važno da se poštuje volja, nekada poslednja, ljudi koji su se odricali zarad plemenite misije. Jedino tako ćemo imati pravo da se ponosimo tim ljudima i periodima u razvoju Srbije koji karakterišu ova dobročinstva.

Ovim ćemo dati dobar signal onima koji razmišljaju da svoj uspeh u biznisu i životu pretoče u zadužbine, fondacije, zaveštanja za slične plemenite ciljeve.

Žao mi je što, zbog uvedenih mera, svi donatori nisu mogli da prisustvuju obeležavanju ovog dana. Svima se zahvaljujemo u ime svih institucija kojima smo zajedno pomogli. Žao mi je što nismo mogli da okupimo i lekare koji ulažu ogromne napore u borbi protiv kovida. Svakako, prenosim veliku zahvalnost i njih i pacijenata kojima je oprema pomogla da prežive i oporave se.

Pored izuzetno važne uloge donatora, i za vreme kovid pandemije, mogli smo da vidimo koliko je važna uloga pravovremenog istinitog informisanja, koliko su važni dobri mediji i koliko nam nedostaje više kvalitetnog novinarstva.

Prvi put ove godine dodelili smo i priznanja za novinare i redakcije koje su posebno doprinele širenju toliko važne empatije kroz najboji reporterski angažman Jelene Zorić, koliko je važno uporno promovisanje dobrote i dobročinstva sa preko 1500 emisija Dobro u ljudima, koliko je važno da pronađemo zaboravljene dobrotvore iz naše istorije, kao što je Amerikanac Džon Frotingam koji je najranjivijem delu stanovništva Srbije, između 1914. i 1935. godine, donirao sa prijateljima vrednost koja se može uporediti sa dva i po godišnja budžeta Srbije iz 1914. godine, što je uradio Tomislav Simonović i o tome objavio knjigu i feljton, koliko je važno pronalaziti i afirmisati filantrope, kao što je to uradio Miroljub Dugalić sa divnim dobrotvorom iz Kanade Milomirom Glavičićem, koji je i počasni član Srpskog filantropskog foruma, ili prikupiti širom sveta preko 20 miliona evra pomoći od 1993. godine, kroz redakciju Humanitarni most Frankfurtskih vesti, od desetine hiljada malih i velikih ljudi širom sveta.

Nedostaje nam više profesionalnog novinarstva, više fokusa na prave teme, više dobrih primera. Ali, to je duga priča.

***

Margareta Musić, diretkora Elixir fondacije i Veran Matić

Želeo bih da se osvrnem i na rad Saveta za filantropiju i da se zahvalim Kabinetu predsednice, a posebno sekretarki Saveta Tijani Grković, na podršci svim radnim grupama. Koalicija za dobročinstvo sve vreme, kao i tokom pandemije, radi na pripremi predloga za unapređenje oblasti doniranja hrane i podsticanje donacija, po modelima Irske i Danske. Zahvaljujem se i svim korukovodiocima radnih grupa.

Želim da se zahvalim i svim članicama Koalicije za dobročinstvo na predanom radu, Fondu B92 na pružanju sistemske podrške Srpskom filantropskom forumu.

Jeleni i Suzani iz Srpskog filantropskog foruma, malog tima koji je do sada uradio, čini mi se naročito u ovoj godini, mnogo više nego neke starije slične organizacije u Evropi, sa mnogo većim timovima.

Srpski filantropski forum je član Evropske mreže fondacija i donatora koja okuplja 28 nacionalnih organizacija sa preko 10.000 fondacija. Svi zajedno, prikupili smo oko milijardu i sto miliona evra samo za borbu protiv kovida. Infrastruktura filantropske zajednice bila je ključna za olakšavanje razmene, koordinaciju akcija i mobilizaciju sektora.

Mogli bismo mnogo veće efekte da postignemo ako bi se što pre realizovali ciljevi na kojima radimo u Savetu za filantropiju. Očekujem da će prioriteti Vlade biti tesno vezani za ove ciljeve o kojima sam govorio u ovom tekstu. Imamo pravo da to očekujemo jer smo zaista veoma mnogo uradili za dobrobit zajednice i države, bez ikakvog uslovljanja… I dokazali smo da može i bolje i više, samo kada bi se sklonile barijere, bilo da je reč o ivičnjacima, stepenicama ili barijerama u zakonima, a najviše u glavama…

Radeći sa aktivistkinjama i aktivistima osoba sa invaliditetom, čuo sam vrlo često da su umorni od minimalnih pomaka koji se događaju, a za utrošen ogroman trud.

Verujem da će im angažman Srpskog filantropskog foruma i drugih partnera uliti novu energiju. Pionirski posao koji su napravile Gordana Rajkov, Ljupka Mihailovski, Aleksandra Vesić, Mihailo Gordić i mnogi drugi, veoma je dobra osnova da se „poentira”, a realizacija mnogih projekata ubrza.

I da zajedno, a ne svako pojedinačno, učinimo važan iskorak.

Click