U sklopu ovogodišnjeg Festivala svjetskog kazališta pred zagrebačkom publikom izvedena je predstava „Solo“ slovenske autorice Nine Rajić Kranjac u DK Gavella. Boreći se sa starim sjenama i divovima teatra, predstava se oslanja na improvizacijski instinkt i duh izvedbe čime prkosi institucionalnom kazalištu i ruši granice nepisanih kazališnih pravila.

Edo Maajka i Jazz orkestar HRT-a otvorili su novu sezonu Jazz ciklusa u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Edo Maajka – reper, tekstopisac, producent, kreativac, oštri kritičar i komentator društveno-političkih zbivanja, tako je po prvi put udružio snage s velikim orkestrom. On je glazbenik koji iza sebe ima više od dva desetljeća karijere, sedam studijskih albuma, više od 150 pjesama, i vjerojatno sve glazbene nagrade ovih prostora, stoga je ovo bila idealna prilika za razgovor o novom projektu.

Putem programa Libre i suradnjom između Srpskog narodnog vijeća i Mediteranskog festivala knjige, u Splitu su predstavljena četiri najnovija izdanja autorica i autora iz Srbije: književnica Sofije Kordić, Jasminke i Ane Petrović te glumca Bogdana Diklića. Kako je istaknuo Mišo Nejašmić iz organizacijskog odbora MFK-a, "program Libre slijedi puteve knjiga iz Srbije u Hrvatsku", a ideja je da se na taj način hrvatsko čitateljstvo upozna sa čitavim nizom izuzetnih pisaca.

U sklopu 18. izdanja Improspekcija, festivala improvizacije i izvedbenih praksi, održana je jednodnevna izložba „Matrijaršija is my Roman Empire“. U središtu rada beogradskog umjetničkog kolektiva nalaze se sitotisak, „uradi-sam“ izdavaštvo knjiga, fanzina i grafika, Fijuk prodavnica i strip-festival Novo doba. No, Matrijaršija svojim aktivnostima obuhvaća još i više, poput čuvene matrijaršijske kafane i drugih događaja koji ju šire i jačaju. Upoznajte ih!

U Makarskoj je drugu godinu zaredom dodijeljena Nagrada Milana Mladenovića, a ovaj put je otišla u ruke grupe Nemeček iz Slavonskog Broda i Zagreba. Tom prigodom je održan i dvodnevni festival Modro i zeleno na kojem su nastupili Pips, Chips & Videoclips, M.O.R.T., Jonathan i Ljubičice. O tome kakav je današnji značaj Milana Mladenovića i njegove ostavštine, ali i kakve su to duboke veze između Milana i Makarske, te kako Zadužbina Milana Mladenovića brine o tom nasljeđu, razgovarali smo s Jovanom Stanković, Nebojšom Krivokućom, Dubravkom Jagatićem i Maxom Juričićem.

Pjesme Zorana Kostića Caneta iz nove knjige „Ukrštene reči“, koju je predstavio na riječkom sajmu knjiga i festivalu autora „Vrisak“, poziv su na buđenje. Prvenstveno svijesti, ali i savjesti. U prenapučenom Dnevnom boravku slušalo se o otuđenosti današnjega svijeta, o razuzdanosti, ali i talentu te golemoj kreativnosti beogradske književne i rock scene 80-ih.

Bora Ćosić je laureat regionalne pjesničke Nagrade Stjepan Gulin za svoju novu knjigu poezije "Profane". Dodijeljena mu je na Šibenskim književnim urama - Škurama. Znameniti 92-godišnji prozaik, širem čitateljstvu najpoznatiji po kultnom romanu "Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji" (1969.) i britkim antiratnim esejima koje je pisao 90-ih, u visokoj dobi objavljuje i zbirke pjesama te i za njih stječe priznanja. 'Najveći je živi pisac naših jezika', kako je prilikom dodjele nagrade rekao Miljenko Jergović.

Nemeček, rock grupa iz Hrvatske, za svoju pjesmu „Mirila“ s albuma „Prokletije II“ dobila je Nagradu Milana Mladenovića za 2024. Najvažnije priznanje u regionalnoj nezavisnoj rock i pop glazbi dodjeljuje Zadužbina Milana Mladenovića, u sklopu glazbenog festivala Modro & zeleno, i ove godine u Makarskoj. Nemeček, koji djeluju na relaciji Slavonski Brod-Zagreb, prvi su laureati iz Hrvatske. Osim novčanog iznosa, priznanje uključuje i nastup na novosadskom festivalu Exit 2025. Sa članovima grupe Vedranom Živkovićem, Leom Beslaćem i Bornom Maksanom razgovarali smo netom nakon proglašenja dobitnika u Makarskoj, dok su emocije bile snažne, kao što i glazba grupe Nemeček nosi snažni emotivni prizvuk naših prostora.

Nastala prema životnom iskustvu i dramskom tekstu poznatog nogometaša, sada pisca Ivana Ergića, u suradnji s Filipom Grujićem te u režiji Boruta Šeparovića, predstava „Jezik kopačke“ propituje suvremeni nogomet, depresiju i kapitalizam – taj „magični trokut“ najpopularnijeg sporta današnjice. Inventivna predstava s naglascima na sprezi toksične muškosti, patrijarhata i kapitalizma u nogometu, otvara tabu temu depresije kod sportaša. Nakon praizvedbe u Zagrebačkom kazalištu mladih, „Jezik kopačke“ će u listopadu imati niz izvedbi.