Bili su vješti, iskusni, govorili su više jezika. Došli su u Zagreb krajem 18. stoljeća kao trgovci, a već u drugoj i trećoj genereciji zagrebački Srbi bili su moćni bankari, političari, dobrotvori. Osim što su podigli gotovo polovicu palača na Trgu bana Jelačića, osnivali su zagrebačke banke, kazališta, škole, pomagali siromašnima...Zagrebu su dali gotovo sve, a zauzvrat ostali - zaboravljeni. Što se dogodilo s njihovom imovinom? Zašto su izbrisani iz kolektivnog pamćenja? Potomak ugledne zagrebačke srpske obitelji, dirigent Pavle Medaković, nakon pola stoljeća dolazi u Zagreb kako bi otkrio tragove svojih predaka koji su oblikovali lice grada.

U malom zagorskom mjestu Ivanec 1956. godine otvorena je prva samoposlužna trgovina - ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Jugoistočnoj Europi. Bila je to prava senzacija, ljudi su se bojali uzeti robu s polica, kružile su priče da će ih unutra čekati pas koji hvata lopove. Ideju je donio direktor Andrija Sever, vizionar koji je stvorio i legendarnu “Putujuću”, trgovinu na kotačima koja je obilazila sela. Danas ta bogata povijest propada na otpadu. Tko ju je zaboravio i zašto? Više pogledajte u reportaži Nikolina Zavišić.

U sklopu Mikser festivala u Beogradu, Marin Veršić razgovarao je s reperom, piscem i kolumnistom, Markom Šelićem Marčelom. Njegove pjesme postale su himne nezadovoljne Srbije koja na ulicama traži zemlju bez nasilja i odgovornost za pad novosadske nadstrešnice. Čovjek koji o Aleksandru Vučiću neprestano progovara u svojim kolumnama i stihovima, Vidi je govorio o tome gdje je društvo Srbije danas i kakvo bi ono moglo postati ako prosvjedi uspiju napraviti demokratsku promjenu vlasti.