Djeca u naselju Srb nemaju pristup dječjem vrtiću, iako bi za njega bilo mjesta u praznoj školskoj zgradi. Općina Gračac desetljećima ignorira ovaj problem, ostavljajući roditelje u neizvjesnosti. Udruge pokušavaju nadomjestiti nedostatak institucionalne brige, ali rješenja nema na vidiku. Zašto su mališani Srba prepušteni projektima i volonterima umjesto sustavnom rješenju?

Osvojila je Hrvatsku svojim glasom, a sada joj se smiješi blistava karijera. Christel Renae Aceveda, djevojčica koja je došla s Filipina usred pandemije, pjevala je na inauguraciji predsjednika, piše pjesme na međimurskom, ide na natjecanja i sanja velike snove. Kakav je njezin put do uspjeha i što planira dalje otkriva Marin Veršić.

Zbog svjedočanstva stogodišnje partizanke Vjere Andrijić o borbama za franjevački samostan na Širokom Brijegu 1945. godine, Državno odvjetništvo pokrenulo je izvide. Je li samostan bio vojni cilj? Jesu li franjevci zaista sudjelovali u borbama? I jesu li ovi napadi na Vjeru Andrijić samo politički igrokaz? Više pogledajte u prilogu Saše Paparelle.

U daruvarskom Zavičajnom muzeju otvorena je izložba „Kulturno-historijsko nasljeđe pravoslavnih Srba na prostorima Hrvatske i Slavonije“. Izložbu čine javnosti do sada nepoznate fotografije liturgijskih predmeta iz Muzeja srpske pravoslavne crkve u Zagrebu, koji svjedoče o višestoljetnoj prisutnosti pravoslavnih Srba u Slavoniji, ali i ostatku Hrvatske. Izložbu je organiziralo Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Daruvara, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Srpskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj, a može se posjetiti do 7. ožujka. Najfascinantnija je svakako fotografija plaštenice ili velikog pokrova sa izvezenim Hristovim grobom, remek-djelo bizantske umjetnosti i jasna spona bogate povijesti s današnjim dobom.

Ovog Valentinova žene diljem svijeta nisu slavile samo ljubav, već i borbu – protiv nasilja i fašizma. Globalni pokret „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama” dobio je na Ženskom filmskom festivalu u Zagrebu novi naglasak – otpor fašizmu kroz umjetnost i aktivizam.

Osobne iskaznice na jezicima manjina omogućene su posebnim Ustavnim zakonom. Tek mali broj od 124 tisuće Srba, koliko ih živi u Hrvatskoj, podnio je zahtjev za osobnim iskaznicama na srpskom jeziku i ćirilici - lani je to učinilo pedesetak Vukovaraca, upola manje Baranjaca, desetak Kninjana i dva Ličanina. Drugi Srbi to ne čine zbog nelagode ili zbog neinformiranosti o svojim pravima. Također, prošle je godine dokumente na svom jeziku zatražilo i pedesetak Čeha, tridesetak Mađara, šestero Rusina, četvero Slovaka te čak 4.000 Talijana.