Samostalni srpski tjednik Novosti slavi 25 godina izlaženja. Tim povodom bivši glavni urednik Rade Dragojević napisao je monografiju koju su zajednički objavili Srpsko narodno vijeće i Srednja Europa. U sklopu obilježavanja u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu otvorena je i izložba naslovnica "Imamo Novosti". Naša novinarka Maša Samardžija provjerila je kako je kroz povijest bilo stvarati Novosti, ali i kako su se urednici i novinari nosili s konstantnim prijetnjama i zastrašivanjima zbog svog predanog rada.

Bili smo u izoliranim i zapuštenim dalmatinskim, ličkim, slavonskim i banijskim selima u kojima manjka osnovne infrastrukture. U njima žive stari i bolesni, bez vlastitog automobila i javnog prijevoza. Odlazak do najbližeg grada, u dućan, apoteku ili kod liječnika, za te je ljude donedavno bio pothvat za koji bi voljnom prijevozniku masno plaćali od svojih mizernih penzija. Danas se voze besplatno, a ljudi koji ih odvoze, dovoze i prate od vrata do vrata, puno su im više od vozača.

Knin je dobio jedno potpuno novo i vrlo kreativno mjesto. „Art studio Teramika” kninskog umjetnika Tode Čolovića u starom dijelu grada oaza je stvaralaštva i učenja tehnika drevnoga grnčarskoga zanata. Todinu priču donosi Perina Pribilović.

Skupina Roma Sinta od pedesetak osoba, u Drugom svjetskom ratu pobjegla je iz Njemačke u NDH. Uz propusnice kao cirkuska skupina, kretali su se slobodno, sve do samog kraja rata. U travnju 1945. na području Marija Gorice, ustaše su opljačkali i zaklali skupinu Roma od 45 osoba. Spomen na taj zločin, stoji u obliku nadgrobne ploče na marijagoričkom groblju. Kako je teror NDH preživjelo tek nešto više od 400 Roma, podaci o njihovim stradanjima i mogućim iskapanjima žrtava još uvijek se prikupljaju. Dio se nalazi u istraživanju masakra u Hrastini čiji su autori Mario Šimunković i Đorđe Mihovilović. Više pogledajte u prilogu Marina Veršića.

Nakon što su ljetos Srbljani zaustavili nelegalnu gradnju „Male hidroelektrane” na zaštićenom izvoru rijeke Une, sada pokreću razvojne projekte svog potpuno zapuštenog i iseljenog mjesta. Poneseni golemom međunarodnom podrškom medija, aktivista i političara osnivaju nove udruge te planiraju ulaganja u osnovnu infrastrukturu i održivi turizam. Čak im je i Zadarska županija konačno obećala pomoći s razvojnim projektima poput bolje prometne povezanosti, otvaranja dječjeg vrtića, povećanja broja radnih mjesta te praćenja natječaja europskih fondova. Nisu ih zaboravili ni međunarodni aktivisti koji ih i ovih dana savjetuju i podupiru preko Zoom aplikacije gdje zajednički evociraju uspomene i kuju planove za održivi razvoj ovog uspješno očuvanog unskog kraja.

Marija Marković jedina je poštarica na širokom području od Knina do Gospića. Prevozi poštu i u nemogućim zimskim uvjetima, ostajala je zaglavljena automobilom u blatu, padala na ledu, ali je poštu uvijek na vrijeme dostavila pa u i najzabačenije ličke zakutke. Stanovnici obožavaju mladu poštaricu, a ona im redovito izlazi u susret. Ekipa "Vide" prokrstarila je i razvozila poštu s Marijom bespućima Like.

Zadnjih dvadesetak godina pojavila se jedna nova skupina Zagrepčana. Oni su rođeni u Srbiji i nitko im ne potječe iz Hrvatske. Uglavnom doseljavaju pjevači, režiseri, glumci. Razvili su vlastiti, hrvatsko-srpski jezik, s ekavicom i hrvatskim terminima. Ponekad im nedostaje dinamika Beograda i temperament njegovih stanovnika, a Zagreb ih je osvojio svojim zelenilom u gradu i oko njega. Naravno, imaju i svoje kumice na Dolcu. Više pogledajte u reportaži Saše Paparelle.

Vedrana Šajn vlasnica je jedine radio stanice u Hrvatskoj posvećene svim nacionalnim manjinama. Trnovit je bio put kroz školovanje i odrastanje do Vedrog radija. Kao Romkinja, Vedrana se susretala s mržnjom, predrasudama i rasizmom. Pokušaji pronalaska posla bili su poprilično bolno iskustvo. Zaljubila se u radio i poželjela imati svoj prostor u eteru. Da bi ostvarila ovaj poduzenički pothvat, uložila je jedini novac koji ima - vlastiti miraz. Živi i radi u Pitomači, gdje sudjeluje u brojnim kulturnim manifestacijama i organizira radionice za djecu.