Milaco i Berardi, bez Parkera

6. March 2025.
Italijanski strip dvojac u trotomnom integralu
KEN_09_naslovnica-600x846

Autor: Dušan Pavlović, Izvor: Novi magazin

Izdavačka kuća Golconda objavila je krajem 2024. pravu poslasticu za sve ljubitelje italijanskog tandema Iva Milaca i Đankarla Berardija. Istovremeno su objavljena tri albuma (Integral 1-3) u prevodu Nade Maslovarević, Bojana Markovića, Miloša Cvetkovića i Kristine Stamenković, svaki na više od 200 strana.

Milaco (1947) i Berardi (1949), unikati u svom poslu, zajedno rade više od 50 godina. Prve radove objavili su početkom 1970-ih. Najveći uspeh ostvarili su sa netipičnim vestern serijalom Ken Parker, čija je prva epizoda u Italiji objavljena 1977. Novosadski Dnevnik, samo godinu dana kasnije, počeo je da ga objavljuje u nekadašnjoj Jugoslaviji, u ediciji Lunov magnus strip, i većina domaćih čitalaca pamti ove autore upravo po tom junaku. U integralima je uglavnom predstavljen rad Milaca i Berardija koji je započet u periodu pre nego što je objavljena prva epizoda Kena Parkera, ali se kasnije nastavio paralelno sa njim.

Svaki album fokusira se na jednog ključnog strip-junaka, sa još nekoliko kraćih, nepovezanih i žanrovski raznolikih priča. Prva knjiga posvećena je serijalu Bar kod Toma. Sedam epizoda ove noir priče smeštene u Ameriku 1940-ih, nastalo je u vremenskom rasponu od 1977. do 1989. Vlasnik bara Tom Stil nekada veliki dasa sada živi mirnim i povučenim životom. Kloni se nevolja, ali nevolje pronalaze njega. Epizode su kratke (10-15 strana), pa serijal više liči na dobro izveden omaž starijim noir stripovima i filmovima.

Drugi integral donosi dužu glavnu priču o Tikiju, dečaku ratniku i Indijancima iz Amazonije. U trećem integralu predstavljeno je deset epizoda iz serijala Dobro došli u Springvil, u kome se kao crtač pojavljuje i Renco Kalegari (1933), čiji je stil crtanja dosta sličan Đorđu Trevisanu, koji je takođe radio na Kenu Parkeru. Kalegari je čitaocima poznat po serijalu Priče sa Divljeg zapada (započet 1967), koji je tokom 1970-ih objavljivan u Dnevnikovoj Zlatnoj seriji.

Treći integral možda je i najzanimljiviji, jer nastavlja sa drugačijim, netipičnim pogledom na vestern strip, sličan onome koji su Milaco i Berardi negovali u Kenu Parkeru. Nema klasičnih kaubojskih priča kakve se sreću u stripovima o Teksu Vileru, Malom rendžeru ili Poručniku Bluberiju, već su to priče o svakodnevici, antiherojima i malim ljudima Divljeg zapada. Serijal je nastao u periodu 1977-1979.

Odudaranje od stereotipa na različite načine je glavna odlika priča Milaca i Berardija. U oba stripa – Bar kod Toma i Dobro došli u Springvil – glavni protagonisti su stariji ljudi. Starost, napuštanje i smisao života u trećem dobu teme su koje su se redovno pojavljivale u Kenu Parkeru. Pored ovog scenarističkog okvira, ovi integrali još jednom pokazuju Milacov crtački talent da bez reči, kroz položaj tela ili izraz lica, uverljivo ispriča priču u različitim strip-žanrovima.

Izložba strip tabli Povratak divljine nagrađivane scenaristkinje Devin Grejson i ovdašnje umetnice Jane Adamović, otvorena 5. marta u beogradskoj Ustanovi kulture Parobrod, može se pogledati do 19. marta. Na otvaranju je održana i promocija istoimenog strip albuma (Darkwood). Povratak divljine jedinstven je grafički roman koji proučava čovekov odnos s prirodom i prenosi snažnu poruku o teškim posledicama ekološkog nemara, dok umešno prepliće stvarnost sa fantazijskim elementima.

Maštovito mešajući magiju, bajke i realne ekološke i egzistencijalne probleme, autorke prepoznaju šablone po kojima gradovi i industrija ljuskog sveta otimaju prostor i iscrpljuju neobnovljive prirodne resurse. Strip poziva čitaoce na promišljane i akciju: kako sačuvati planetu, prirodu, celo čovečanstvo. Jedan segment izložbe biće posvećen ilustracijama koje je Jana nacrtala u sklopu javne onlajn akcije podizanja svesti o prirodnom bogatstvu Srbije koje je direktno ugroženo projektom iskopavanja litijuma, koju je pokrenula dizajnerka Valentina Talijan. Album je prošlog meseca predstavljen na stranama kulture Novog magazina.

 

Tekst je prenet sa portala Novi magazin.

Click